Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu okupila je učenike, donatore i predstavnike albanske, bošnjačke, turske i romske manjine. Ravnatelj Mevludi ef. Arslani je za “Bosnu” istaknuo kako su učenici svake godine iznad državnog prosjeka na maturi i u 90 posto slučajeva upisuju željene fakultete, a program je uoči svečanosti upotpunjen panelom i izložbom u Islamskom centru.
Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu obilježila je danas svoj Dan škole, povezujući vlastitu svečanost s velikim jubilejom koji ovih dana obilježava cjelokupna Islamska zajednica u Hrvatskoj – 110. obljetnicom službenog i institucionalnog priznanja islama u Republici Hrvatskoj.
Tim povodom ravnatelj gimnazije Mevludi ef. Arslani dao je izjavu za časopis Bosna, u kojoj je govorio o značaju ovog datuma, uspjesima škole, poruci koju škola šalje potencijalnim učenicima i roditeljima, ali i o gostima koji su se pridružili svečanosti.
Dan koji je u Hrvatskoj promijenio status islama
Ravnatelj Arslani je u svojoj izjavi podsjetio na povijesni okvir zbog kojeg je upravo kraj aprila izabran za Dan škole: „Dan škole inače je izabran dan kada je islam službeno priznat kao službena religija u Republici Hrvatskoj od strane Hrvatskoga sabora davne 1916. godine.“ Budući da Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj upravo 27. aprila priređuje središnju svečanost u hotelu Sheraton povodom 110. obljetnice priznanja islama, škola je, sukladno ovogodišnjem školskom kurikulumu, svoje obilježavanje zakazala za petak, 24. aprila.
Taj 27. aprila 1916. zapravo je kruna procesa koji je započeo još krajem veljače iste godine, kada je predsjednik Hrvatskoga sabora Edmund Lukinić u dnevni red 110. sjednice uvrstio „Zakonsku osnovu o priznanju islamske vjeroispovijesti“. Već tada, u dvorani u kojoj je bila tek polovina zastupnika, podrška je bila jednoglasna. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine, u tadašnjim Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji živjele su svega „204 duše“ islamske vjeroispovijesti, od čega 201 muškarac i samo tri žene, uglavnom u dobi od 25 do 39 godina. Njihov privredni profil bio je skroman – zabilježeno je 26 krčmara, 30 trgovaca, nekoliko zanatlija, bačvara i kolara, radnika na željeznici i nadničara, te četvorica vojnika – dok je obrazovna struktura bila porazna: 132 muškarca bila su potpuno nepismena. Odjelni predstojnik za bogoštovlje Stjepan Tropsch te je dane precizno objasnio šta prelazak u sferu javnog prava znači: dotad islam u Hrvatskoj nije bio zabranjen, ali nije bio ni priznat, a muslimani su svoju pobožnost smjeli prakticirati isključivo unutar obitelji.
Zakonsko priznanje značilo je pravo na podizanje džamija, osnivanje zaklada, organiziranje vjerske zajednice, a njenim službenicima status javnih organa. Već 7. marta 1916. Zakonska osnova prihvaćena je jednoglasno u trećem čitanju, a konačni pečat stavio je car Franjo Josip I., koji je svojom suglasnošću 27. aprila 1916. zakonsku osnovu pretvorio u punopravni zakon.
Upravo na taj datum, punih 110 godina poslije, nadovezuje se i identitet škole koja je danas otvorila svoja vrata javnosti.
„Trebaju nam učeni, obrazovani i odgojeni ljudi“
Ravnatelj Arslani je poručio; „Danas će zapravo učenici predstaviti sve one aktivnosti, kako školske tako i izvanškolske, koje su se događale tijekom prošle školske godine“, istakao je ravnatelj, naglasivši da je poruka upućena prije svega potencijalnim osmašima koje škola želi privući da upišu gimnaziju. „Kada govorimo o osmašima odličnim i vrlo dobrim učenicima, jer ova je gimnazija, kao i svaka druga gimnazija, zahtjevna“, dodao je, ponavljajući da škola svoje aktivnosti i uspjehe želi pokazati i priopćiti vlastitoj, ali i široj zajednici.
Posebnu zahvalnost ravnatelj je uputio donatorima: „Danas su pozvani svi oni koji su prijatelji naše škole, prvenstveno donatori, jer bez njihove podrške škola ne bi bila na ovoj razini na kojoj je danas.“ Kada su u pitanju obrazovni rezultati, kaže, svake godine bilježe napredak: „Uvijek smo iznad državnog prosjeka kada je u pitanju državna matura i, ono što je važno, naši učenici u 90% slučajeva upisuju željene fakultete.“
Roditeljima i svim čitateljima časopisa Bosna ravnatelj je ovom prilikom uputio i izravnu poruku: „Pozivam ih da porazgovaraju sa svojim djecom, sa svojim unucima koji ove godine razmišljaju što upisati – da izaberu našu gimnaziju. Naša gimnazija, pored općeobrazovnog programa, nudi i islamski odgoj koji je univerzalan, jer danas nam trebaju ljudi koji su učeni, obrazovani, školovani, ali i odgojeni. Bez odgoja, zapravo, to znanje ne možemo nazvati znanjem.“
Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića izrasla je iz Zagrebačke medrese „Dr. Ahmed Smajlović“, čiji je rad započeo u travnju 1993. godine, nakon što je 1992. donesena odluka o osnivanju Ljetne škole. Pravo javnosti medresa stekla je 2000. godine ulaskom u sustav Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a na inicijativu Školskog odbora Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, kao osnivač, donio je odluku o transformaciji ustanove u opću Islamsku gimnaziju s četiri izborna (obvezna) predmeta: arapski jezik, Kur'an i kur'anske znanosti, islamska kultura i civilizacija te islamski vjeronauk. Time je učenicima omogućeno da nakon srednjoškolskog obrazovanja nastave školovanje na svim fakultetima u Hrvatskoj, ali i u svijetu. U lipnju 2007. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske izdalo je rješenje kojim se odobrava izvođenje vlastitog plana i programa Opće gimnazije, a upravo se na toj podlozi temelji današnji kurikulum škole.
Među zvanicama današnje svečanosti, kako je istaknuo ravnatelj Arslani, bili su i saborski zastupnik i bivši učenik gimnazije gospodin Armin Hodžić, voditelji i rukovoditelji institucija Islamske zajednice u Hrvatskoj, kao i predstavnici albanske, bošnjačke, turske i romske zajednice u Zagrebu. „Nismo išli preširoko, jer nam slijedi za mjesec dana promocija maturanata, tako da ćemo tada imati i predstavnike Ministarstva, Grada Zagreba i drugih važnih institucija“, pojasnio je ravnatelj.
Uoči Dana škole: izložba i panel u Islamskom centru Zagreb
Obilježavanje 110. obljetnice priznanja islama u Republici Hrvatskoj ne iscrpljuje se jednodnevnim programom. Samo dan ranije, u srijedu, 23. travnja 2026. u 18.30 sati, u Islamskom centru Zagreb (Prilaz Safvet-bega Bašagića 1), održan je poseban program u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, uz podršku Veleposlanstva Republike Turske u Zagrebu, Yunus Emre Instituta i Predsjedništva za vjerske poslove Republike Turske.
Program je obuhvatio otvaranje izložbe „Tragovi svjetla: umjetnost i susret“, čiji je kustos Iva Sabolić, te panel-raspravu pod nazivom „Umijeće zajedničkog života“, posvećenu doprinosu islama multikulturalnosti i suživotu.
Na panelu su govorili prof. dr. Metin Izeti s Državnog sveučilišta u Tetovu, s izlaganjem „Ontologija susreta: meditacija o 13. ajetu sure El-Hudžurat i terminu te'aruf (međusobno upoznavanje)“, te ravnatelj Mevludi Arslani, koji je predstavio izlaganje „Islamska gimnazija u Zagrebu: obrazovanje, pluralizam i zajednički život“.
