Iako mnogi tvrde da je predvidjela ključne historijske događaje 21. stoljeća, istraživanja i svjedoci ukazuju na to da je ime legendarne Bugarke pretvoreno u alat za klikbejt i geopolitičke manipulacije

U određenim kutovima interneta, bugarska mističarka Baba Vanga poprimila je mitske proporcije. Društvene mreže i tabloidi širom svijeta pripisuju joj predviđanje terorističkih napada 11. septembra, pandemiju Covida-19 i rat u Ukrajini. Nedavno su naslovi otišli i korak dalje, pitajući se: „Je li predvidjela rat Izraela i Irana, uplitanje SAD-a, projektile i zatvaranje zračnog prostora?“ Jedan raniji članak bavio se njenim „predviđanjima za 2026. godinu“, koja su navodno uključivala početak trećeg svjetskog rata i prvi kontakt čovječanstva s vanzemaljcima.

Takve tvrdnje donose klikove, ali hor glasova iz Bugarske i šire upozorava da mnoga proročanstva pripisana Vangi ona vjerovatno nikada nije izgovorila. Umjesto toga, kažu, takozvani „Nostradamus Balkana“ postala je moćan avatar, korišten za sve, od senzacionalističkih mamaca za klikove do guranja proruskih narativa.

 „To je apsurd“, kaže Ivan Dramov iz bugarske Fondacije Baba Vanga, nabrajajući lažne tvrdnje, pojačane na TikToku, YouTubeu i u publikacijama koje variraju od britanskih tabloida do albanskih državnih medija, o Vanginim vizijama nuklearne katastrofe ili svjetskih ratova.

„Izrečene su apsolutne laži o ovoj svetoj ženi“, navodi Dramov, čiju su organizaciju pokrenuli Vangini sljedbenici, a kojom je predsjedavala sama Vanga u godinama prije smrti. „Vanga se uglavnom bavila zdravstvenim problemima ljudi, a ne predstojećim kataklizmama u svijetu.“

Rođena 1911. godine kao Vangelija Pandeva Gušterova u tadašnjem Osmanskom Carstvu, Vanga je u tinejdžerskim godinama navodno bačena usred polja tokom tornada, što je dovelo do postepenog gubitka vida. Lokalnu slavu stekla je tokom Drugog svjetskog rata, kada su je ljudi počeli posjećivati kako bi saznali hoće li se njihovi voljeni vratiti s fronta.

Do 1960-ih postala je regionalni fenomen, privlačeći mase u Petrič, gradić na jugozapadu Bugarske gdje je živjela sa suprugom. Kako se njen ugled širio preko državnih granica, posjetioci su počeli stizati iz Rusije, Rumunije i Grčke.

Među onima koji su željno prihvatili Vangu bili su Rusi, pri čemu je Bugarka postala „jedan od najznačajnijih medija ‘istine’ u ruskoj mašti 20. i 21. vijeka“, primijetili su istraživači sa Univerziteta u Teksasu (Austin) 2024. godine. S pojavom društvenih mreža, spominjanje Vange se višestruko uvećalo. Njen utjecaj na rusku kulturu bio je toliki da je inspirisala nastanak glagola vangovat, što znači predviđati.

Danas se njeno ime i navodna proročanstva u Rusiji često koriste za podupiranje političkih narativa usklađenih s Kremljom. Izvještaj o dezinformacijama medijske organizacije BIRN Albania iz 2024. godine, koji je analizirao 36 albanskih publikacija tokom godine, otkrio je najmanje desetak članaka, od kojih većina citira ruske medije, u kojima su Vangina predviđanja često korištena od strane zavjereničkih i dezinformacijskih medija za jačanje određenih narativa protiv NATO-a i EU.

Viktoria Vitanova-Kerber, istraživačica s Univerziteta u Fribourgu, smatra da je malo vjerovatno da je Bugarka rekla išta eksplicitno o Rusiji. Umjesto toga, mnoga predviđanja koja joj se pripisuju mogu se pratiti do ruskog pisca Valentina Sidorova, koji je tvrdio da ju je sreo 1970-ih.

„Ne postoje nikakvi snimci tih susreta, što je Sidorovu omogućilo slobodnu interpretaciju, ili vjerovatno čak i konstrukciju onoga što je Vanga rekla ili nije rekla o Rusiji“, kaže Vitanova-Kerber. „Neki od njegovih zapisa sugerišu da je Vanga predvidjela budući primat Rusije nad SAD-om, narativ koji je danas u Rusiji odlično prihvaćen.“

Sidorovljevi spisi izrodili su novu generaciju takozvanih „eksperata za Vangu“ u Rusiji. Prema riječima Vitanove-Kerber, oni su preuveličavali i reinterpretirali informacije dok ih nisu prilagodili dominantnim narativima ruske politike identiteta: nacionalnoj veličini, antizapadnjaštvu i očuvanju „tradicionalnih vrijednosti“ istočnog pravoslavlja nasuprot „trulim“ liberalnim vrijednostima Zapada.

Moć i privlačnost Vange ne leže samo u njenoj navodnoj sposobnosti da vidi budućnost, već u činjenici da je ona „fleksibilan medij“ čije se ime može upotrijebiti za različite svrhe.

Iznenađuje neprestani priliv novih proročanstava, s obzirom na to da niko nije snimao Vangu dok je bila živa, niti je ona ostavila ikakve pisane tragove. „Svi joj stavljaju u usta riječi koje nikada nije izgovorila“, kaže Ženi Kostadinova, bugarska autorica čije su knjige o Vangi prevedene na nekoliko jezika. „Svaka propaganda je koristi za emitovanje sopstvenih sugestija kako bi doprla do masa.“

Na neki način, to je bila budućnost koju je Vanga predvidjela, kaže Dramov. Godine 1989., dok se bugarski komunistički režim urušavao, Vanga je posmatrala kako se njen lik i ime počinju koristiti za prodaju svega, od odjeće do maramica. Iako nikada nije specifično spomenula dezinformacije i propagandu, „generalno je izjavila da će njeno ime biti zloupotrijebljeno“, zaključuje Dramov. „Mnogo puta je rekla da će ljudi koristiti njeno ime za vrijeme njenog života i nakon njene smrti.“

IZVOR: The Guardian Weekly