Američki predsjednik Donald Trump ponovo je zaoštrio retoriku prema Iranu, otvoreno prijeteći vojnom intervencijom ukoliko Teheran ne pristane na pregovore i ne odustane od svog nuklearnog programa. Slanje snažne američke flote, predvođene nosačem aviona Abraham Lincoln, Trump opisuje kao jasnu poruku odlučnosti, povlačeći paralelu s nedavnom intervencijom u Venecueli. Dok Washington govori o „posljednjoj šansi za dogovor“, iranske vlasti poručuju da rat smatraju vjerovatnijim od pregovora i da se pripremaju za najgori scenario. Eskalacija prijetnji, vojno gomilanje i regionalne tenzije ponovo otvaraju pitanje koliko je Bliski istok blizu novog velikog sukoba

Američki predsjednik Donald Trump danas je ponovo zaoštrio retoriku prema Iranu, otvoreno zaprijetivši vojnom intervencijom ukoliko Teheran “brzo” ne pristane na pregovore i ne odustane od, kako Washington tvrdi, razvoja nuklearnog oružja. U porukama objavljenim na društvenoj mreži Truth Social, Trump je naglasio da je američka ratna flota, koja se trenutno raspoređuje prema Bliskom istoku, spremna da “brzo, silovito i odlučno” izvrši zadatak, povlačeći direktnu paralelu s nedavnom američkom intervencijom u Venecueli.

“Baš kao u Venecueli, flota je spremna, voljna i sposobna da izvrši svoju misiju brzo i snažno, ako to bude potrebno”, poručio je Trump, dodavši da se još uvijek nada da će Iran “uskoro sjesti za pregovarački sto” i pristati na sporazum kojim bi se garantovalo potpuno odsustvo nuklearnog oružja.

U istom obraćanju podsjetio je na vojnu operaciju iz juna 2025. godine, nazvanu “Operation Midnight Hammer”, tokom koje su Sjedinjene Američke Države bombardovale ciljeve povezane s iranskim nuklearnim programom. Taj dvanaestodnevni sukob, prema Trumpovim riječima, rezultirao je “velikim razaranjem Irana”, uz upozorenje da bi eventualni novi napad bio “mnogo gori” ukoliko iranske vlasti ne popuste.

Trumpove prijetnje dolaze u trenutku kada je američka mornarica već započela značajno jačanje prisustva u regionu. Nosač aviona USS Abraham Lincoln, zajedno sa svojom pratećom borbenom grupom, stigao je u vode Bliskog istoka početkom sedmice, svega 48 sati prije predsjednikovih najnovijih poruka. Riječ je o floti koja je, prema Trumpovim tvrdnjama, veća čak i od one korištene u operaciji protiv venecuelanskog predsjednika Nicolás Maduro.

Pratnju nosaču aviona čine tri razarača s navođenim raketama, USS Frank Petersen Jr., USS Spruance i USS Michael Murphy, dok se na samom nosaču nalaze eskadrile borbenih aviona F/A-18 Super Hornet, F-35, kao i helikopteri MH-60R/S. Pentagon je dodatno najavio slanje borbenih aviona i sistema protuzračne odbrane, koji bi u region trebali stići u narednim danima.

Prema navodima iz Bijele kuće, nosač Abraham Lincoln je prvobitno bio raspoređen u indo-pacifičkom regionu, ali je hitno preusmjeren prema Iranu nakon eskalacije protesta u toj zemlji krajem decembra 2025. godine.

Masovni protesti u Iranu, koji su izbili krajem decembra, kulminirali su početkom januara, kada su sigurnosne snage Islamske Republike brutalno intervenisale kako bi ih ugušile. Iako se situacija na ulicama, barem formalno, smirila nakon devetog  januara, Trumpova administracija nije povukla odluku o slanju flote, smatrajući da represija nad demonstrantima predstavlja dovoljan povod za nastavak pritiska.

Prema podacima iranske organizacije za ljudska prava HRANA, u gušenju protesta ubijeno je oko 6.200 ljudi, dok Ujedinjene nacije upozoravaju da bi stvarni broj žrtava mogao doseći i 20.000. Upravo su ti podaci bili jedan od glavnih argumenata kojima je Trump prethodnih sedmica pravdao mogućnost vojne akcije protiv Teherana.

Ipak, prije dvije sedmice američki predsjednik je privremeno ublažio ton, navodeći da se nivo nasilja smanjio, što je tada dovelo do kratkog odlaganja prijetnji upotrebom sile. Najnovije poruke, međutim, jasno pokazuju povratak tvrđoj liniji.

Reakcije iz Teherana bile su brze i oštre. Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Ghariabadi izjavio je u srijedu da Iran trenutno smatra vojni sukob vjerovatnijim ishodom od diplomatskog rješenja. “Spremamo se za najgori scenario. Prioritet je odbrana zemlje”, rekao je Ghariabadi na sastanku s predstavnicima strane štampe u Teheranu.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi dodatno je naglasio da u posljednjim danima nije bilo nikakvih direktnih kontakata s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom, niti je Teheran tražio otvaranje pregovora. Prema njegovim riječima, postoje države koje pokušavaju posredovati, ali se diplomatija, kako je istakao, ne može voditi “pod prijetnjama i vojnim pritiskom”.

“Pregovori imaju svoja pravila. Moraju se voditi s pozicije jednakosti i uz međusobno poštovanje”, rekao je Araqchi, upozorivši da američko vojno prisustvo u regionu stvara percepciju neposredne prijetnje koja može dodatno destabilizirati Bliski istok.

U razgovoru sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammed bin Salman, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian upozorio je da pritisci, sankcije i prijetnje protiv Irana nose rizik šire regionalne nestabilnosti. Saudijska strana je, prema iranskim izvorima, poručila da se teritorij i zračni prostor Saudijske Arabije neće koristiti za eventualni napad na Iran, uz podršku svakom rješenju koje bi se temeljilo na dijalogu.

U Washingtonu, Trumpova eskalacija dolazi i u osjetljivom unutrašnjem trenutku. Bijela kuća se suočava s talasom protesta i kritika nakon smrti 37-godišnje medicinske sestre Alex Pretti, koju su u Minneapolisu ubili agenti Granične patrole tokom protesta protiv imigracijskih racija. Kritičari tvrde da predsjednik agresivnom vanjskopolitičkom retorikom pokušava preusmjeriti pažnju javnosti.

U samoj srži sukoba i dalje ostaje pitanje iranskog nuklearnog programa. Sjedinjene Američke Države tvrde da Iran, pod okriljem civilne nuklearne energije, razvija atomsko oružje, što Teheran kategorički negira. Trump je i ovoga puta ponovio svoj ultimatum: “Nema nuklearnog oružja. Napravite dogovor.”

Dok američka flota učvršćuje pozicije u regionu, a iranske vlasti najavljuju spremnost na odbranu “kakva do sada nije viđena”, prostor za deeskalaciju čini se sve užim. Između prijetnji, ultimatuma i demonstracije sile, Bliski istok ponovo ulazi u fazu visoke neizvjesnosti, s potencijalnim posljedicama koje daleko nadilaze odnose Washingtona i Teherana.