Svi osim Trumpa i njegovih pristaša osuđuju ubistva u Minneapolisu u posljednje dvije sedmice. Tako su bivši predsjednik SAD-a i njegova supruga, Barack i Michelle Obama, poručili da bi ubistvo Alexa Prettija na ulicama Minneapolisa trebalo biti poziv na buđenje za svakog Amerikanca, bez obzira na stranačku pripadnost.

Agent Imigracijske i carinske službe (ICE) u Minneapolisu ubio je 37-godišnjeg Alex Prettija, medicinskog tehničara s odjela intenzivne njege, a pucnjava se dogodila dvije sedmice nakon što je ranije drugi ICE-ov agent ubio ženu, u jeku masovnih protesta zbog imigracijske represije administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Zbog toga su vlasti Minneapolisa zatražile raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde Minnesote kako bi zaštitili građane od napada agenata ICE-a. Nacionalna garda je danas poslana na ulice Minneapolisa i snimljeni su kako demonstrantima protiv Imigracijske i carinske službe (ICE) u Minneapolisu dijele kafu, krofne i toplu čokoladu, a snimka se brzo proširila internetom. Kako bi se razlikovali od maskiranih saveznih agenata, pripadnici Garde nosili su reflektirajuće prsluke.

“Ovo je pokazivanje sigurnosti i zaštite. Ovdje smo da pomognemo”, govori jedan pripadnik Nacionalne garde na snimci.

Prisutnost Garde bila je dio širih napora za podršku lokalnim vlastima uslijed sve većih i nestabilnijih protesta. Službenici su njihovo raspoređivanje opisali kao mjeru za očuvanje mira, sprječavanje sukoba te smanjenje rizika od nesporazuma između policije, saveznih agenata i demonstranata.

Protesti u Minneapolisu dio su šireg sukoba oko taktika imigracijskih službi, pri čemu demonstranti zahtijevaju odgovornost, a dužnosnici su pod pritiskom da odgovore.

Poziv na buđenje

Svi osim Trumpa i njegovih pristaša osuđuju ubistva u Minneapolisu u posljednje dvije sedmice. Tako su bivši predsjednik SAD-a i njegova supruga, Barack i Michelle Obama, poručili da bi ubistvo Alexa Prettija na ulicama Minneapolisa trebalo biti poziv na buđenje za svakog Amerikanca, bez obzira na stranačku pripadnost.

“Savezni policajci i imigracijski agenti imaju težak posao. No Amerikanci očekuju da svoje dužnosti obavljaju zakonito i odgovorno te da surađuju sa saveznim državama i lokalnim vlastima, a ne da djeluju protiv njih, kako bi se osigurala javna sigurnost”, napisali su. “To nije ono što vidimo u Minnesoti. Zapravo, vidimo suprotno”, poručili su.

Ono što se danas vidi u Minneapolisu je rezultat Trumpovih zamisli koje u djelo provodi ministrica domovinske sigurnosti Kristi L. Noem. Ona je stigla 7. januara na ranč uz američko-meksičku granicu kako bi vodila okrugli stol o povijesnom padu ilegalnih prelazaka. Događaj je trebao proteći u prijateljskom tonu: Noem je trebala jahati konja blizu Rio Grandea, pregledati plutače postavljene u rijeku kako bi odvratile migrante te razgovarati s rančerima koji je podržavaju.

Međutim, samo minutu prije početka, službenik Imigracijske i carinske službe (ICE) u Minneapolisu je ustrijelio i usmrtio Renée Good, što je rasplamsalo napetosti oko kampanje masovnih deportacija Trumpove administracije. Odjeci pucnjave još se nisu stišali kad je Noem, dva i pol sata kasnije, na pitanja novinara iznijela svoje viđenje događaja, piše Washington Post.

“Bio je to čin domaćeg terorizma”, izjavila je Noem pod vrućim teksaškim suncem. “Ovo pokazuje napade kojima su naši službenici ICE-a i naša provedba zakona izloženi svaki dan.” Otkako je Noem prije godinu dana napustila položaj guvernerke Južne Dakote kako bi preuzela Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), agencija je doživjela transformaciju koja postaje sve vidljivija američkoj javnosti.

Masovne deportacije

Agenti Imigracijske i granične ophodnje raspoređuju se na gradske ulice, ulaze u četvrti i domove radi hapšenja te agresivno koriste suzavac protiv prosvjednika, često na načine za koje mnogi odvjetnici za građanska prava smatraju da krše zakon.

Opsežna kampanja deportacija predstavlja značajan odmak od fokusa agencije nakon njezina osnivanja poslije 11. septembra, kada je stvorena kako bi štitila zemlju od stranih terorista. Pod vodstvom Noem, agencija je preusmjerila resurse s drugih operacija, poput Savezne agencije za upravljanje izvanrednim situacijama (FEMA), kako bi provela predsjednikovu kampanju masovnih deportacija.

“DHS je sada postao imigracijski odjel, a za to nije osnovan”, rekao je bivši visoki dužnosnik DHS-a koji je blisko sarađivao s Noem, govoreći pod uvjetom anonimnosti zbog straha od odmazde. Noem i drugi dužnosnici Trumpove administracije brzo su i drugu pucnjavu u kojoj su sudjelovali federalni imigracijski agenti proglasili činom terorizma.

Alexander “Alex” Pretti (37), medicinski tehničar intenzivne njege, ustrijeljen je i ubijen na ulici u Minneapolisu. Noem je izjavila da je bio naoružan s namjerom da zaustavi policijsku operaciju i da je “počinio čin domaćeg terorizma”, ali nije pružila dokaze za tu tvrdnju. Iako demokratski zastupnici pozivaju na opoziv Noem, njezin je pristup naišao na Trumpove pohvale.

Uspon Noem kao ključne zagovornice Trumpove kampanje masovnih deportacija predstavlja oštar zaokret u njezinoj karijeri. Nakon što je 2010. izabrana u Zastupnički dom, smatrana je zvijezdom Republikanske stranke u usponu, spremnom na saradnju s drugom stranom.

Bivši kongresnik Adam Kinzinger, koji je bio u istoj generaciji Kongresa kao i Noem, opisao ju je kao “vrlo ozbiljnu zakonodavku” koja je izbjegavala kamere. “Sjećam se da su ona i njezin suprug u jednom trenutku donijeli odluku da se manje pojavljuju na TV-u jer je bila objektivizirana kao mlada, privlačna dama”, rekao je Kinzinger.

U svojoj knjizi “Nema povratka”, Noem se žalila na savjete političkih konsultanata, pišući da se “počela oblačiti kao devedesetogodišnjakinja s kratkom kosom i dosadnim noktima.” Kinzinger je rekao da je promjenu kod Noem počeo primjećivati kada je 2019. postala guvernerka Južne Dakote.

Odbacila je epidemiološka ograničenja, a pozornost je privukla i slanjem Nacionalne garde na granicu, iako je njezina država udaljena više od 1600 kilometara. Do 2024. godine spominjala se kao moguća potpredsjednička kandidatkinja, no šanse su joj umanjila otkrića iz knjige, gdje je opisala kako je ubila svog psa Cricketa te lažno tvrdila da se sastala sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom.

Nakon izbora, rekla je Trumpu da želi biti ministrica domovinske sigurnosti. Ispričala je rančerima da je Trump izgledao iznenađeno i pitao: “Zašto bi željela taj posao?” Odgovorila je: “Gospodine, pa to je vaš prioritet broj jedan i mislim da ćete morati imati nekoga ko je zapravo dovoljno čvrst da to učini.” Od tada kampanju masovnih deportacija prikazuje kao pitanje javne sigurnosti.

Noem je preuzela ulogu strogog lica DHS-a. Snimljena je u taktičkoj opremi tokom racija u “plavim” gradovima, obećavajući hapšenje “prljavaca”. Posjetila je zloglasni salvadorski megazatvor i snimila poruku upozorenja migrantima bez dokumenata.

Također je glumila u reklamnoj kampanji vrijednoj 200 miliona dolara, zahvaljujući Trumpu na osiguravanju granice. “Agresivno se postavila kao zaštitno lice Trumpovih akcija provedbe zakona”, rekao je Muzaffar Chishti, viši saradnik na Institutu za migracijsku politiku.

Društvene mreže DHS-a sada su pune objava koje ismijavaju migrante bez dokumenata, a agencija je počela objavljivati i slike koje promoviraju ideju pretežno bijele Amerike. Nedavno je objavljen oglas za zapošljavanje u ICE-u koji je navodio: “Opet ćemo imati svoj dom”, frazu povezanu s pjesmom koju su prihvatili bijeli nacionalisti.

Glasnogovornica McLaughlin je na to odgovorila da postoji “mnogo pjesama i knjiga s istim naslovom” te da je “odvratno” povezivati to s bijelim nacionalizmom. Neki bivši dužnosnici DHS-a kažu da je poruka agencije u oštrom kontrastu s dvostranačkim tonom koji je prevladavao nakon napada 11. septembra 2001. godine, kada je DHS osnovan spajanjem 22 agencije.

“Javnost gleda”

Neki bivši dužnosnici DHS-a kažu da bi izgradnja agencije oko Trumpovih predizbornih obećanja mogla imati visoku cijenu. Paul Rosenzweig, bivši zamjenik pomoćnika ministra DHS-a pod predsjednikom Georgeom W. Bushom, rekao je da bi prijašnje administracije u slučaju pucnjave u Minneapolisu poslale potpuno drugačiju poruku.

“Nijedan odgovorni šef policije ili provedbe zakona osim gospođe Noem u trenutnom okruženju ne bi proglasio nevinost svog službenika prije tih istraga”, rekao je. Odgovor Noem na smrt Good i agresivne operacije ICE-a potaknuli su pozive demokrata na njezinu ostavku.

Zastupnica Robin Kelly podnijela je prijedlog za opoziv, tvrdeći da je Noem opstruirala Kongres, prekršila javno povjerenje i koristila “svoj položaj za osobnu korist dok je neprimjereno koristila novac poreznih obveznika.” Inicijativa ima više od 100 supotpisnika, ali je malo vjerojatno da će proći u Zastupničkom domu pod kontrolom republikanaca.

“Mora znati da ljudi gledaju, i još važnije od toga da Kongres gleda, javnost gleda”, rekla je Kelly. Ujutro kada se dogodilo ubojstvo, Noem je slušala potpuno drugačiju poruku. Dvije minute nakon ispaljenih hitaca, započela je okrugli stol s rančerima, koji su hvalili “veliku razliku” pod drugom Trumpovom administracijom.

Kada su je kasnije pitali šta je najteži dio njezina posla, Noem je odgovorila: “Ništa nije teško u ovom poslu. Moja omiljena stvar je rješavati probleme i suočavati se s izazovima.” Pet sati kasnije, vratila se u Minneapolis.