Posljednjih sedmica, dok su protesti izbijali u iranskim gradovima, hashtag #FreeThePersianPeople bio je u trendu na X-u. Kampanju je pratila poplava objava koje su najavljivale skori “odlučujući trenutak” u iranskoj historiji i predstavljale se kao autentični glas iranskog naroda.

Transcendentni trenuci u geopolitici koji odjekuju širom svijeta više se ne stvaraju samo na ulicama ili u situacijama. Sve više se konstruišu u digitalnoj sferi, gdje se akteri, često sa sebičnim programom, takmiče da kontrolišu narativ, definišu njegovo značenje i odluče ko govori u čije ime.

Posljednjih sedmica, dok su protesti izbijali u iranskim gradovima, hashtag #FreeThePersianPeople bio je u trendu na X-u. Kampanju je pratila poplava objava koje su najavljivale skori “odlučujući trenutak” u iranskoj historiji i predstavljale se kao autentični glas iranskog naroda.

Međutim, opsežna analiza podataka koju je provela Al Jazeera otkriva drugačiju sliku.

Praćenje izvora ove interakcije i puteva njenog širenja otkriva da digitalna kampanja nije organski nastala unutar Irana. Umjesto toga, predvodile su je vanjske mreže – prvenstveno računi povezani s Izraelom ili proizraelskim krugovima – koji su igrali centralnu ulogu u stvaranju zamaha i usmjeravanju diskursa prema specifičnim geopolitičkim ciljevima.

Abnormalni obrasci cirkulacije

Podaci povezani s kampanjom otkrivaju upečatljivu anomaliju u načinu na koji se hashtag širio, što ukazuje na vještačko pojačavanje.

Al Jazeerina analiza je otkrila da je 94 posto od 4.370 analiziranih objava bilo retweetovanje u poređenju sa zanemarivim postotkom originalnog sadržaja.

Što je još značajnije, broj računa koji proizvode originalni sadržaj nije premašio 170 korisnika, a ipak je kampanja dosegla više od 18 miliona korisnika.

Ovaj ogroman jaz između ograničenog broja izvora i ogromnog dosega obilježje je koordiniranih operacija utjecaja, često nazivanih “astroturfing”, u kojima se unaprijed pripremljene poruke pojačavaju kako bi se stvorila iluzija široko rasprostranjenog javnog konsenzusa.

Pregled sadržaja pokazuje da hashtag nije bio samo izraz društvenog ili ekonomskog nezadovoljstava. Umjesto toga, nosio je kruti politički okvir osmišljen da preoblikuje i zapravo proširi nemire.

Diskurs je prikazao događaje unutar Irana kao “trenutak kolapsa” i oslanjao se na oštre binarne pojmove: “Narod protiv režima”, “Sloboda protiv političkog islama” i “Iran protiv Islamske Republike”.

Kampanja je snažno promovirala Rezu Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, kao jedinu političku alternativu. Sam Pahlavi se uključio u kampanju, potez koji je odmah pojačan izraelskim izvještajima koji ga opisuju kao “lice alternativnog Irana”. Ali većina Iranaca, od kojih mnogi imaju sjećanja na očeve zloupotrebe i kako ga je CIA vratila na vlast 1953. godine u puču koji su orkestrirale Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, ne doživljava ga na taj način.

Direktno učešće Izraela

Kampanja nije bila ograničena na anonimne aktiviste. Također je uključivala direktno učešće sadašnjih i bivših izraelskih zvaničnika tokom vrhunca kampanje.

Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir objavio je tvit na perzijskom jeziku upućen iranskom narodu, pozivajući na “pad diktatora” i izražavajući podršku protestima.

Slično tome, tvitovi bivšeg izraelskog premijera Naftalija Bennetta široko su kružili unutar mreže hashtaga, prenamijenjeni kako bi se uklopili u narativ “oslobođenja”.

Jedna od najistaknutijih karakteristika kampanje bio je njen pokušaj da se protesti preoblikuju u sukob protiv religije, a ne protiv ekonomskog lošeg upravljanja i političke represije.

Objave koje opisuju iransku vladu kao “represivni islamistički režim” kružile su uz narative koji prikazuju “perzijski narod” kao žrtve islama. Čini se da je ovaj pokušaj razlikovanja „Perzijanaca“ od „muslimana“ imao za cilj izolaciju režima od iranskog društva i predstavljanje nemira kao civilizacijskog sukoba.

Izraelski aktivisti, uključujući Eyala Yakobyja i Hillela Neuera, također su insistirali na sadržaju koji optužuje iranske vlasti za prekomjerno nasilje, istovremeno napadajući ono što su nazvali “šutnjom međunarodnih medija”.

Pozivi na stranu intervenciju

Diskurs se brzo razvio od solidarnosti do eksplicitnih poziva na stranu vojnu intervenciju. Ovaj narativ je promovirao američki predsjednik Donald Trump, koji je bombardirao iranske nuklearne lokacije kao dio 12-dnevnog rata Izraela protiv Irana u junu.

Mreža je pojačala izjave koje se pripisuju Trumpu u vezi sa spremnošću Washingtona da interveniše. Pahlavi je javno pozdravio ove izjave, predstavljajući ih kao podršku “promjenama”.

Istovremeno, članovi američkog Kongresa, uključujući zastupnika Pata Fallona, člana Trumpove Republikanske stranke, dodatno su pojačali ove osjećaje, dok su desetine računa unutar mreže usmjerile tweetove izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, pozivajući na direktnu izraelsku intervenciju.

Analiza mreže Al Jazeere identificirala je specifične „centralne čvorove“ ili račune koji su igrali ključnu ulogu u pojačavanju hashtaga.

„Ritam X“: Ovaj račun se pojavio kao centralno središte za interakciju. Kreiran 2024. godine, pet puta je promijenio svoje korisničko ime. Njegov sadržaj se gotovo isključivo fokusira na podršku Izraelu, promoviranje iranske monarhije i pozivanje na akciju SAD-a protiv iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde.

„Nioh Berg“: Ovaj verificirani račun kreiran 2017. godine (koji je također pet puta promijenio ime) identificira svog korisnika kao „židovsko-iransku aktivisticu“. Predstavlja je kao ključni glas u pokretu i kaže da je traže iranske vlasti.

„Izraelska ratna soba“: Analiza pokazuje snažno preklapanje između mreže „Nioh Berg“ i računa „Izraelska ratna soba“, koji redovno širi sigurnosni i politički sadržaj usklađen s izraelskim državnim narativima.

Istraga zaključuje da kampanja #FreeThePersianPeople nije bila spontani digitalni izraz unutrašnjeg iranskog bijesa.

Umjesto toga, čini se da je riječ o politiziranoj informacijskoj operaciji konstruiranoj izvan Irana i vođenoj mrežama povezanim s Izraelom i njegovim saveznicima. Kampanja je uspješno otela legitimne ekonomske pritužbe, preoblikujući ih u širi politički projekat koji povezuje „oslobođenje Irana“ s povratkom monarhije i stranom vojnom intervencijom.

Izvor: Al Jazeera