Odluka ministra Staše Košarca da kompaniji BNT – Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika oduzme dozvolu za proizvodnju dronova otvorila je ozbiljna pitanja o odnosu države prema razvoju domaće namjenske industrije. Inspekcijski nalazi ukazuju na nezakonite izmjene tehničkih karakteristika bespilotnih letjelica, nastavak proizvodnje bez važeće dozvole i neprijavljene kooperantske ugovore. Slučaj dolazi nakon snažne političke promocije projekta i rasta vrijednosti kompanije na berzi, te nosi potencijalne ekonomske, političke i sigurnosne posljedice koje nadilaze sudbinu jedne firme

Odluka ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac da kompaniji BNT – Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika oduzme dozvolu za proizvodnju dronova otvorila je niz političkih, pravnih i ekonomskih pitanja, ali i ponovo skrenula pažnju na osjetljiv odnos između razvoja domaće namjenske industrije i striktne primjene zakona koji regulišu proizvodnju naoružanja i vojne opreme.

Prema saopćenju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, dozvola je oduzeta nakon redovnog i vanrednog inspekcijskog nadzora, tokom kojih je utvrđeno „mnoštvo nezakonitosti i nepravilnosti“ u vezi s proizvodnjom dronova.

Ključne zamjerke odnose se na tri tačke: neslaganje stvarnih tehničkih i operativnih karakteristika dronova sa onima koje su bile prijavljene u zahtjevu za odobrenje, nastavak proizvodnje nakon isteka važenja dozvole, te neprijavljivanje kooperantskih ugovora nadležnim institucijama.

Drugim riječima, Ministarstvo tvrdi da je BNT značajno mijenjao konstrukciju i mogućnosti dronova bez prethodne saglasnosti države, što predstavlja direktno kršenje Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme. Upravo taj zakon, usvojen kako bi se osigurao strogi nadzor nad razvojem i prometom vojne tehnologije, daje ministru ovlaštenje da u takvim slučajevima posegne za najstrožom mjerom, oduzimanjem dozvole.

Važno je naglasiti da se, prema navodima Ministarstva, ne radi samo o administrativnom propustu, već o nastavku proizvodnje bez pravnog osnova i o prikrivanju stvarnih proizvodnih kapaciteta i karakteristika proizvoda. Zbog toga su najavljeni i prekršajni postupci protiv kompanije i odgovornog lica, uz prijedlog maksimalnih novčanih kazni.

BNT – Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika jedna je od najznačajnijih industrijskih firmi u srednjoj Bosni, s dugom tradicijom u metalskoj i namjenskoj industriji. Kompanija je decenijama bila prepoznata kao dio šireg sistema domaće namjenske proizvodnje, koji se nakon rata polako obnavljao i tražio svoje mjesto na međunarodnom tržištu.

Posebnu pažnju javnosti BNT je privukao krajem prošle godine, kada je zvanično objavljeno da kompanija ulazi u proizvodnju bespilotnih letjelica, jednokratnih i višekratnih dronova s mehanizmima za nošenje tereta. Taj iskorak predstavljen je kao rezultat isključivo domaćeg znanja i domaćih resursa, a projekat su javno podržali najviši zvaničnici Federacije BiH.

U tom trenutku, razvoj dronova opisan je kao „historijski podvig“ i dokaz da Bosna i Hercegovina može ući u krug zemalja koje samostalno razvijaju napredne bespilotne sisteme. Direktor kompanije Besim Belegić najavljivao je nova zapošljavanja, povećanje prihoda i jačanje tehnološke baze preduzeća.

Takve poruke imale su i direktan efekat na tržište kapitala: dionice BNT-a su u decembru snažno porasle, čime je tržišna vrijednost kompanije u vrlo kratkom periodu praktično udvostručena. Upravo zbog toga odluka o oduzimanju dozvole danas ima i snažnu finansijsku dimenziju.

Iako javnosti nikada nisu predočeni svi tehnički detalji, iz dostupnih informacija proizlazi da je riječ o bespilotnim letjelicama namijenjenim za nošenje tereta, što ih automatski svrstava u kategoriju tehnologija s potencijalnom vojnom i dualnom (civilno-vojnom) namjenom. Takvi dronovi, u zavisnosti od nosivosti, dometa i načina upravljanja, mogu imati logističku ulogu, ali i biti prilagođeni za znatno osjetljivije zadatke.

Upravo zato zakon zahtijeva da svaka izmjena tehničkih i operativnih karakteristika bude unaprijed prijavljena i odobrena. Ministarstvo tvrdi da su inspektori utvrdili značajne razlike između prijavljenog prototipa i stvarno proizvedenih letjelica, što otvara pitanje da li se radilo samo o razvojnim doradama ili o suštinskoj promjeni namjene i sposobnosti drona.

Bez obzira na to kako će se kompanija braniti u eventualnom postupku, jasno je da država u ovom segmentu insistira na potpunoj kontroli, svjesna da bespilotni sistemi danas predstavljaju jednu od najosjetljivijih oblasti savremene vojne tehnologije.

Kakve su moguće posljedice ove odluke? Prva i najdirektnija posljedica odnosi se na samu kompaniju BNT. Oduzimanje dozvole praktično zaustavlja daljnji razvoj i proizvodnju dronova, barem dok se eventualno ne otklone utvrđene nepravilnosti i ne dobije nova saglasnost. To može imati negativan efekat na poslovne planove, zapošljavanje i finansijsku stabilnost firme, ali i na povjerenje investitora, naročito nakon nedavnog rasta vrijednosti dionica.

Druga posljedica tiče se šire slike namjenske industrije u Bosni i Hercegovini. Ovaj slučaj šalje jasnu poruku da politička podrška i javne promocije ne mogu zamijeniti striktno poštivanje zakona. Istovremeno, on može djelovati obeshrabrujuće za druge firme koje razmišljaju o ulasku u visokotehnološke segmente odbrambene industrije, svjesne da svaka greška može dovesti do drastičnih sankcija.

Treća dimenzija je politička. Odluka ministra Košarca dolazi u kontekstu složenih odnosa između državnog i entitetskih nivoa vlasti, s obzirom na to da su projekat dronova snažno promovirali zvaničnici Federacije BiH. Time se otvara pitanje koordinacije i komunikacije unutar vlasti, ali i moguće politizacije cijelog slučaja.

Na kraju, postoji i pitanje nacionalne sigurnosti. Država, bez obzira na političke razlike, ima obavezu da precizno kontroliše proizvodnju vojne i dualne tehnologije. Slučaj BNT-a tako postaje test za cijeli sistem: hoće li se pokazati da je riječ o ozbiljnim kršenjima zakona koja opravdavaju oštru reakciju, ili o sudaru ambicioznog industrijskog projekta s rigidnim, ali nužnim regulatornim okvirom. Od ishoda tog testa zavisit će ne samo sudbina jedne kompanije, nego i smjer u kojem će se kretati domaća namjenska industrija u godinama koje dolaze.