Promocija antologije Novi milenij – bošnjačka poezija 2000–2025 održana je u Zadru, u prostorijama Bošnjačke nacionalne zajednice Zadarske županije 5. prosinca, u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u RH i BNZ Zadarske županije, uz pokroviteljstvo saborskog zastupnika Armina Hodžića.

Domaćin večeri bio je Ismet Seferagić, koji je u uvodnom obraćanju pozdravio prisutne i naglasio važnost ovakvih kulturnih događaja za bošnjačku zajednicu u Zadru. Istaknuto je da su projekti poput ove antologije temeljni ne samo za manjinsku zajednicu u Hrvatskoj, nego i za Bošnjake gdje god živjeli – od Sarajeva do Istanbula, od Pazara do Münchena.

U programu su sudjelovali autor antologije Almir Zalihić i urednik Filip Mursel Begović, čiji je razgovor bio središte zadarske večeri.

U Zadru je naglašeno ono što je već postalo ključna teza antologije: bošnjačka književnost nije jednocentrični fenomen, nego zajednički tok koji se ulijeva iz tri velika izvora – Bosne i Hercegovine, Sandžaka i hrvatskih Bošnjaka, a zatim iz šire dijaspore.

Zalihić je podsjetio da Novi milenij okuplja više od 90 autora iz tih prostora, a zajednički imenitelj je „unutarnje iskustvo vremena“ koje se proteže od ratnih rana do digitalne osjetljivosti nove generacije:

„Savremeni bošnjački pjesnici, suočeni s pitanjima vremena i pamćenja, pokazuju da su oni ‘Prometeji nade’. Njihov glas je savjest čovječanstva.“

U Zadru je posebno istaknuto da bošnjačka književnost u Hrvatskoj nije ni izdvojena ni periferna, nego ravnopravan i orginalan dio antologijskog korpusa. Nekoliko autora iz Hrvatske uvršteno je u knjigu i u bosanskom i u hrvatskom književnom kontekstu, što je ocijenjeno kao presedan i potvrda punog književnog legitimiteta tog identitetskog rukavca.

Begović je naglasio da je održavanje bosanskog jezika u dijaspori osnovni oblik kulturne samoodbrane, a književnost je najjači alat očuvanja jezika jer joj je „dah smisao, a ritam pamćenje“.

U Zadru se posebno osjetilo koliko su ovakvi projekti prelomni za zajednicu koja živi izvan matice jer se potvrđuje da bošnjačka kultura nije zatvorena ni teritorijalno ni politički, nego živi i raste u svim sredinama gdje postoje Bošnjaci.

Zalihić je ponovio ono što je istaknuo i ranije – da je ovaj projekt primjer kako institucionalna briga može u kratkom vremenu napraviti ogroman iskorak:

„Ulaganje u knjige koje nedostaju u našem književnom životu pun je pogodak i dokaz da se pravim pristupom mogu postići veliki rezultati u kratkom periodu.“

Naglašeno je da pokroviteljstvo saborskog zastupnika Armina Hodžića podrazumijeva ulaganje u kulturu kao temelj manjinske emancipacije, ali i kao doprinos ukupnoj kulturnoj slici Hrvatske.

Promocija je zaključena porukom da ovakvi projekti nisu „manjinski događaji“, nego kulturne investicije koje povezuju Zadar s Bosnom, Sandžakom i širom bošnjačkom dijasporom.

Projektna aktivnost je financirana sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Fotografije: Stipe Majić / Časopis Bosna