Među prijedlozima koji bi mogli izazvati ustavnopravne i društvene polemike izdvajaju se zabrana nošenja vela maloljetnicama, zabrana posta prije navršenih 16 godina, kao i zabrana nošenja vjerskih obilježja za majke pratilje na školskim ekskurzijama. Izvještaj reafirmira i princip vjerske neutralnosti u sportskim aktivnostima. Iako je Senat još u februaru usvojio prijedlog zakona na sličnu temu, on još nije uvršten u dnevni red Nacionalne skupštine

Francuska desnica ponovo otvara jednu od najosjetljivijih tema u francuskom društvu: položaj islama i vidljivih vjerskih obilježja u javnom prostoru. Čelnik stranke Les Républicains (LR) i bivši ministar Laurent Wauquiez podnio je prijedlog zakona kojim bi se zabranilo nošenje vela maloljetnicama na javnim mjestima. Paralelno s tim, desni blok LR-a u Senatu objavio je detaljan izvještaj sa 17 preporuka za suzbijanje, kako tvrde, organizovanog političkog utjecaja islamističkih mreža u lokalnim zajednicama i državnim institucijama.

Politička inicijativa izazvala je burne reakcije već na prvu najavu. Lider stranke Bruno Retailleau pojačao je retoriku, tvrdeći da „veo nije puki komad tkanine”, već simbol potčinjavanja žene koji, prema njegovim riječima, zagovaraju islamistički pokreti. Na Franceinfo TV branio je izvještaj koji je pripremila senatorica Jacqueline Eustache-Brinio, naglašavajući da se desnica neće povući iz debate o vidljivim vjerskim obilježjima.

Među prijedlozima koji bi mogli izazvati ustavnopravne i društvene polemike izdvajaju se zabrana nošenja vela maloljetnicama, zabrana posta prije navršenih 16 godina, kao i zabrana nošenja vjerskih obilježja za majke pratilje na školskim ekskurzijama. Izvještaj reafirmira i princip vjerske neutralnosti u sportskim aktivnostima. Iako je Senat još u februaru usvojio prijedlog zakona na sličnu temu, on još nije uvršten u dnevni red Nacionalne skupštine.

Desnica pokušava nametnuti politički ritam. U trenutku kada je u medije krenulo curenje dijelova izvještaja, Laurent Wauquiez podnio je vlastiti prijedlog zakona kojim bi se izmijenila i dopunila regulativa iz 2010. godine, uključujući i dodatnu zabranu nošenja vela u javnosti za maloljetnice. Njegovi suradnici tvrde da se ne radi o koordiniranoj akciji sa senatorima, već o reakciji na nedavno istraživanje IFOP-a, prema kojem se bilježi porast religioznosti među muslimanima u Francuskoj.

Wauquiez ne isključuje mogućnost da se njegov prijedlog nađe u proceduri 22. januara, na dan kada oporbeni klubovi imaju pravo predlaganja zakona. Prema procjenama iz njegovog tabora, podrška bi mogla doći od Nacionalnog okupljanja (RN), ali i nekih poslanika iz centrističkog bloka. Podsjećaju da je i Gabriel Attal ove godine predlagao zabranu nošenja vela za maloljetnike mlađe od 15 godina, što je tada odbio predsjednik Senata Gérard Larcher, upozoravajući na donošenje „neprimjenjivih zakona”.

Ni nove preporuke desnice, prema kritičarima, ne ostavljaju mnogo prostora za praktičnu primjenu. Retailleau i sam priznaje da su prijedlozi, u sadašnjem pravnom okviru, upitni, ali ističe da desnica želi prioritetno djelovati u sportu, školskim aktivnostima i političkim institucijama. Najavio je i novi zakon kojim bi se regulisala zabrana „ostentativnih” vjerskih obilježja za izabrane zvaničnike te spriječio, kako tvrdi, „islamistički utjecaj” u općinskim vijećima.

Unutar same stranke čuju se tiho izražena upozorenja da bi ofanziva mogla imati posljedice po odnos s muslimanskim biračima. Stručnjak za islam u Francuskoj Franck Frégosi ocjenjuje da je izvještaj senatora LR-a „ideološki obojen već u prvim redovima” i da muslimane često prikazuje kao problematičnu kategoriju građana. U takvom pristupu vidi preklapanje između diskursa republikanske desnice i krajnje desnice.

Desnica se tako udaljava od umjerenijeg nasljeđa političara poput Alaina Juppéa, koji je 2014. godine pozivao na „sretni francuski identitet” i više znanja o islamu. Danas, LR teži profiliranju kao predvodnik borbe protiv islamizma, tvrdeći da je riječ o ideologiji koja želi „transformirati društvo”. U tom zanosu desnica traži i izmjene Ustava, uvjeravajući javnost da je „učinkovitija država” moguća samo uz redefiniranje granica vjerskih sloboda.

IZVOR: Le Monde