UNCTAD procjenjuje da je ekonomija Gaze u periodu 2023–2024. doživjela kolaps od 87 posto, čime je BDP po glavi stanovnika pao na svega 161 dolar, jedan od najnižih nivoa u svijetu. Izvještaj upozorava da je, paralelno s tim, „nasilje, ubrzana izgradnja naselja i restrikcije kretanja radnika“ uništilo i ekonomiju Zapadne obale
Obnova Gaze će koštati najmanje 70 milijardi dolara i potrajati decenijama, navodi se u novom izvještaju Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD). Prema tom dokumentu, izraelske vojne operacije „ozbiljno su potkopale svaki stub opstanka“ stanovništva, ostavljajući svih 2,3 miliona ljudi izloženima „ekstremnom, višedimenzionalnom siromaštvu“.
UNCTAD procjenjuje da je ekonomija Gaze u periodu 2023–2024. doživjela kolaps od 87 posto, čime je BDP po glavi stanovnika pao na svega 161 dolar, jedan od najnižih nivoa u svijetu. Izvještaj upozorava da je, paralelno s tim, „nasilje, ubrzana izgradnja naselja i restrikcije kretanja radnika“ uništilo i ekonomiju Zapadne obale.
Prihodi palestinskih institucija dramatično su pali, dok je izraelsko uskraćivanje fiskalnih transfera dodatno otežalo održavanje osnovnih javnih usluga. „Ovo se događa u trenutku kada su potrebna ogromna ulaganja za obnovu razorene infrastrukture i rješavanje rastućih ekoloških i socioekonomskih kriza“, navodi UNCTAD.
Najdublja ekonomska kontrakcija u historiji palestinskih područja izbrisala je decenije razvoja: do kraja 2024. godine, ukupni BDP vraćen je na nivo iz 2010, dok se BDP po glavi stanovnika spustio na onaj iz 2003. godine. „Čak i uz značajnu međunarodnu pomoć, oporavak na nivoe prije oktobra 2023. mogao bi potrajati desetljećima“, upozorava izvještaj.
Iako krhki, američki posrednički prekid vatre između Izraela i Hamasa traje već nekoliko sedmica. Prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi, najmanje 342 Palestinca ubijena su od početka primirja, dok izraelska vojska tvrdi da su trojica njenih vojnika stradala od palestinske vatre. Jučer je kabinet premijera Benjamina Netanyahua potvrdio da je Izrael preuzeo posmrtne ostatke još jednog taoca iz Gaze, dok je Islamski džihad saopćio da je tijelo pronađeno tokom pretrage ruševina. Izrael optužuje palestinske frakcije za kršenje primirja zbog kašnjenja u predaji tijela.
U takvim okolnostima, ostaje otvoreno pitanje kako će se implementirati hitni zahtjevi Trumpovog 20-tačnog plana za Gazu, tim prije što su dugoročni procesi rekonstrukcije i dalje potpuno nedefinisani. Dvogodišnji rat započeo je sedmog oktobra 2023, nakon napada Hamasovih boraca u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi u Izraelu i oteto 251. U izraelskoj ofanzivi koja je uslijedila poginulo je više od 69.000 Palestinaca, većinom civila, dok se hiljade tijela i dalje nalaze pod ruševinama.
Humanitarna slika Gaze ostaje katastrofalna. Prema najnovijoj procjeni Svjetskog programa za hranu (WFP), većina domaćinstava nema mogućnost nabavke osnovnih namirnica. Iako su cijene hrane pale, unos kalorija i dalje je drastično ispod predratnih nivoa. Ishrana se svodi na žitarice, mahunarke, nešto mliječnih proizvoda i ulja; mesa, povrća i voća gotovo da nema. Nedostatak plina tjera ljude da kuhaju na spaljenoj plastici i improviziranim gorivima.
Od početka primirja, Hamas je oslobodio svih 20 živih talaca i predao posmrtne ostatke gotovo svih poginulih, dok je Izrael zauzvrat oslobodio gotovo 2.000 palestinskih zatvorenika i vratio tijela stotina poginulih.
Prošle sedmice, Vijeće sigurnosti UN-a dalo je formalnu podršku Trumpovom planu, koji predviđa privremenu tehnokratsku palestinsku vladu u Gazi, nadgledanu međunarodnim „Vijećem za mir“ i potkrijepljenu međunarodnim sigurnosnim snagama. Prema UNCTAD-u, čak i uz takvu međunarodnu infrastrukturu, predstoji monumentalni zadatak: „Potrebna su masovna ulaganja kako bi se obnovila razorena infrastruktura i odgovorilo na produbljene krize.“
IZVOR: The Guardian
