Rafale se smatra jednim od najagilnijih i najsvestranijih borbenih aviona današnjice. U direktnom zračnom okršaju često se rangira bolje od Eurofightera i britanskog Typhoona, a u odnosu na ruski Su-35 nudi prednosti u radarima i naoružanju, iako nije „stealth“ platforma. No, kupovina borbenih aviona nikada nije samo tehničko pitanje. To je politička poruka a Zelenski je od početka rata u Macronu imao jednog od najglasnijih evropskih zagovornika ukrajinske borbe

Na vojnom aerodromu Villacoublay, nadomak Pariza, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i francuski predsjednik Emmanuel Macron potpisali su pismo namjere o kupovini do 100 francuskih borbenih aviona Rafale.

Riječ je o jednom od najvećih evropskih odbrambenih aranžmana od početka ruske invazije 2022. godine, uz paket koji uključuje i sisteme protivzračne odbrane, radare i dronove. Dok su se u Odesi još gasile posljedice ruskih napada koji su srušili dio elektroenergetske mreže, Kijev je poslao poruku dugoročne strategije: ukrajinsko vazduhoplovstvo mora biti obnovljeno i modernizirano bez obzira na tok rata.

Macron je pojasnio da Rafale avioni neće biti operativni u Ukrajini „još nekoliko godina“, što znači da ovaj aranžman nije usmjeren na neposrednu odbranu fronta, već na izgradnju robustne poslijeratne sigurnosne arhitekture. Ukrajina je u prvim mjesecima rata izgubila oko pola svoje avijacije, a evropske zemlje nastojale su popuniti barem dio kapaciteta, poput francuskog slanja nekoliko starijih Mirage lovaca. Zelenski je već naručio i 150 švedskih Gripena, no potrebe su daleko veće od trenutnih isporuka i obećanja.

Rafale se smatra jednim od najagilnijih i najsvestranijih borbenih aviona današnjice. U direktnom zračnom okršaju često se rangira bolje od Eurofightera i britanskog Typhoona, a u odnosu na ruski Su-35 nudi prednosti u radarima i naoružanju, iako nije „stealth“ platforma. No, kupovina borbenih aviona nikada nije samo tehničko pitanje. To je politička poruka a Zelenski je od početka rata u Macronu imao jednog od najglasnijih evropskih zagovornika ukrajinske borbe.

Najveća otvorena tema ostaje finansiranje. Procjenjuje se da bi posao mogao vrijediti između sedam i dvanaest milijardi eura. Macron navodi da će dio sredstava osigurati Francuska, dio „Evropa“, bez preciziranja odnosi li se to na fondove EU ili na bilateralne doprinose država. Francuska, kao najveći evropski izvozni proizvođač naoružanja, nastoji zadržati tehnološko vodstvo dok evropski partneri pokrivaju dio troškova. Zelenski je ponovo pozvao da se zamrznuta imovina ruskih oligarha iskoristi za finansiranje ukrajinske sigurnosti.

Uprkos ambicioznoj najavi, Francuska i Ukrajina trenutno se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom finansijskih sredstava. Iako je, poput drugih evropskih država, Francuska mogla razmotriti kupovinu vlastitog naoružanja u korist Ukrajine, u ovom trenutku ne raspolaže potrebnim fondovima. U nacrtu budžetskog zakona koji je u proceduri pred Parlamentom, za sada je predviđeno svega 120 miliona eura za pomoć Ukrajini, bilo civilnu ili vojnu. Pedeset miliona eura izdvojeno je kao „razvojna pomoć“ u okviru ministarstva finansija i ekonomije, 20 miliona kao „hitne donacije“ iz budžeta ministarstva vanjskih poslova, te 58 miliona za „podršku trećim zemljama“, iz fondova ministarstva oružanih snaga.

Realizacija ovog projekta prodaje naoružanja Kijevu u potpunosti zavisi od dva evropska mehanizma finansiranja. Prvi je SAFE kredit („Security Action for Europe“), usvojen ovog ljeta od Evropske komisije, koji predviđa do 150 milijardi eura za države s projektima ulaganja u odbranu, uključujući i podršku Ukrajini, bez obaveze otplate prvih deset godina. Drugi, još uvijek vrlo neizvjestan, odnosi se na sredstva od 140 milijardi eura iz zamrznute ruske imovine, na koja Evropljani gledaju od početka rata, ali se dosad nisu uspjeli dogovoriti o načinu korištenja.

Francuska objava od ovog ponedjeljka svakako je i način da Pariz ostane u igri. Već ju je pretekla Švedska, koja je sredinom oktobra objavila sličnu inicijativu promovirajući vlastite avione. Neobično pismo namjere potpisano je 22. oktobra između Kijeva i Stockholma, kojim su otvoreni pregovori o isporuci od 100 do 150 borbenih aviona Gripen E, najnovije verzije lovca kompanije Saab, uz prve isporuke planirane već za 2026. godinu.

Francuska inicijativa također je pokušaj pozicioniranja na evropskom tržištu naoružanja koje se zbog rata u Ukrajini brzo mijenja. Uprkos najavljenom smanjenju američke pomoći, Evropa će i dalje kupovati znatan dio oružja od američkih proizvođača, zahvaljujući novim finansijskim mehanizmima usvojenim pod pritiskom administracije Donalda Trumpa. Na veliko nezadovoljstvo Pariza, koji bi radije vidio da se prioritet daju evropskim, posebno francuskim proizvođačima.

Safran, proizvođač AASM bombi, jedna je od kompanija koje su djelovale u okviru koncepta „ratne ekonomije“ koji zagovara francuski predsjednik, otvarajući dodatne proizvodne linije kako bi odgovorile na potrebe. No istovremeno se suočava s problemom pronalaska tržišta. Pariz je mjesecima vodio pregovore s Kijevom kako bi se realizirale konkretne nabavke.

Vremensko tempiranje najave nije slučajno. Ukrajinske linije fronta trpe pritisak, a Zelenski se suočava s unutrašnjim skandalima. Istovremeno, Macron želi institucionalizirati podršku Ukrajini prije nego što 2027. napusti dužnost, svjestan da bi eventualna pobjeda francuske krajnje desnice, tradicionalno sklonije Moskvi,  mogla preokrenuti politiku Pariza. Rafale dogovor tako je više od kupovine: to je strateška investicija u evropsku sigurnost.

IZVOR: Der Standard, Le Monde