Ukupnost materijalnih nalaza koje čuva Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine vrlo su bitan dokaz državnosti. Ono što vidimo iz arheoloških nalaza jeste kontinuitet i ravnopravnost u odnosu na druge države Evrope tog perioda, bilo da su u pitanju stećci, bilo da su predmeti iz svakodnevne upotrebe, oružja ili oruđa, vidimo da je to društvo funkcioniralo na nivou ostalih društava tog vremena. Nama je danas najatraktivnija vladarska porodica i vlastela o kojima malo više znamo nego o običnom svijetu. Naravno, najvažniji događaj jeste krunisanje kralja Tvrtka I 1377. godine.

Samo dva puta u posljednjih hiljadu godina Bosna je bila samostalna i nezavisna država, prvi put u srednjem vijeku, a drugi put upravo u današnje vrijeme. Naša državnost obnovljena je 25. novembra 1943. godine u jeku Drugog svjetskog rata u Mrkonjić-Gradu, ali je tada ušla u sastav Jugoslavije. Za nezavisnost smo se izborili ratom od 1992. do 1995. godine. Nažalost, malo se govorilo o njenoj blistavoj prošlosti iz srednjeg vijeka, kada je Bosna činila moćno kraljevstvo, možda upravo zato što nekima danas ne odgovara da se o državnosti govori kao o stoljetnom kontinuitetu. Bosna je u kontinuitetu bila nezavisna država od 9. stoljeća do 1463. godine, kada je Osmansko carstvo osvojilo Bosnu.

Tvrtkova povelja

Ukupnost materijalnih nalaza koje čuva Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine vrlo su bitan dokaz državnosti. Ono što vidimo iz arheoloških nalaza jeste kontinuitet i ravnopravnost u odnosu na druge države Evrope tog perioda, bilo da su u pitanju stećci, bilo da su predmeti iz svakodnevne upotrebe, oružja ili oruđa, vidimo da je to društvo funkcioniralo na nivou ostalih društava tog vremena. Nama je danas najatraktivnija vladarska porodica i vlastela o kojima malo više znamo nego o običnom svijetu. Naravno, najvažniji događaj jeste krunisanje kralja Tvrtka I 1377. godine. Imamo sreću da su nađeni grobovi bosanskih kraljeva, to su zaista vrijedne stvari. Mi znamo tačno kako je izgledala bosanska kruna, gdje se ona čuvala, koje su kancelarije postojale za izdavanje povelja. Nažalost, u BiH su sačuvane samo tri originalne povelje. Bosna je kovala svoj novac, imala svog kralja, krunu, pečat, svoj sabor i svoj jezik, dakle, imala je prerogative ozbiljne države. Krunisanje bosanskog kralja 1377. godine nije bilo jednostrani čin, on je imao saglasnost ostalih evropskih vladara, to je kao da ste danas primljeni u Evropsku uniju.

U to vrijeme, da bi bio priznat i komunicirao ravnopravno s ostalim vladarima te da bi uzeo krunu, nije se moglo raditi bez saglasnosti drugih vladara. A da su bosanski vladari bili priznati od evropskih, govori i podatak da su sklapali brakove s članovima evropskih vladarskih porodica. Nadgrobne ploče naših vladara ne razlikuju se od evropskih, čak su neke i kvalitetnije. Oružje koje su koristili identično je onom u ostalim zemljama Evrope, uvozili su ga s raznih strana. To je bilo klasično srednjovjekovno društvo, živi organizam.

U Zemaljskom muzeju BiH čuva se najznačajnija povelja koju BiH ima – povelja kralja Tvrtka I iz 1380. godine, koja se nalazila u Budimpešti, pa je na osnovu sporazuma vraćena u BiH.

Kraljev plašt

Napisao ju je logotip Vladoje, koji je bio priznat kao jedan od najboljih pisaca ćiriličnog pisma. Iz povelje vidimo da se jedan od najvažnijih likova srednjovjekovne Bosne Hrvoje Vukčić Hrvatinić promovira iz uloge kneza u velikog vojvodu, rusaka bosanskog, i kralj mu daruje tri sela. Najzanimljivije je da kralj Tvrtko I obavezuje Hrvoja na vjernost u svakom pogledu, ako ne bude vjeran, ako uradi nešto protiv njega, platit će ili svojom glavom ili svojom imovinom, ali to što je on dobio od kralja ostaje u posjed njegovim nasljednicima otprilike zauvijek. Poslije toga Hrvoje postaje jedna od najvažnijih ličnosti, u nekim trenucima bio je i važniji od kraljeva, pošto se ušlo u jedan težak politički period pa su kraljevi izgubili oslonac među podanicima. Ta je povelja izuzetno značajna za nas i uskoro će moći biti viđena zajedno sa Sarajevskom hagadom.

U Zemaljskom muzeju čuvaju se i fragmenti plašta kralja Tvrtka I koji su pronađeni u njegovom grobu u Milima kod Visokog. Na tim fragmentima koji su izvezeni zlatnim nitima nalaze se grbovi. Ovi fragmenti su izloženi u posebnoj prostoriji opremljenoj po najvišim standardima u Zemaljskom muzeju zajedno sa poveljom i Hagadom. 

Treba li uopće spominjati da je motiv na plaštu kralja ljiljan.