“Islamska zajednica daje podršku i nada se da će ova inicijativa biti prihvaćena čime bi se otklonila diskriminacija Islamske zajednice i njenih članova i pripadnika”, saopćeno je iz Kancelarije reisul-uleme Islamske zajednice.
Kancelarija reisul-uleme saopćila je da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini upoznata s inicijativom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića da Predsjedništvo donese odluku o prihvatanju Osnovnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
“Islamska zajednica daje podršku i nada se da će ova inicijativa biti prihvaćena čime bi se otklonila diskriminacija Islamske zajednice i njenih članova i pripadnika”, saopćeno je iz Kancelarije reisul-uleme Islamske zajednice.
Iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića saopćeno je jučer da je on zatražio vanrednu sjednicu Predsjedništva BiH s jednom tačkom dnevnog reda: Prijedlog odluke o prihvatanju Osnovnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
“Za donošenje Odluke o prihvatanju Osnovnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u BiH, ne postoje nikakve ustavne i zakonske prepreke. Stoga je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović predložio da Predsjedništvo BiH na vanrednoj sjednici razmotri ovo pitanje i donese Odluku kojom se prihvata Osnovni ugovor između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u BiH”, saopćeno je iz Kabineta Bećirovića.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini već godinama čeka odobrenje Predsjedništva BiH za konačno parafiranje sporazuma između države Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice.
Posljednji put ovo pitanje, koje je jedno od važnijih za muslimane u Bosni i Hercegovini, našlo se na dnevnom redu Predsjedništva BiH u mandatu koji su činili Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik.
Tada je, podsjetimo, Komšić tražio ratifikaciju ugovora s Islamskom zajednicom, ocijenivši da bi to bio “pozitivan pomak”, te istakavši kako druge dvije vjerske zajednice – Pravoslavna crkva i Katolička crkva – već imaju potpisane ugovore s državom. Takav prijedlog, međutim, bio je neprihvatljiv za Dodika.
Od 2022. godine, otkako je izabrano novo Predsjedništvo BiH, pitanje potpisivanja ugovora između Islamske zajednice i države nije se našlo ni na jednoj sjednici.
Treba podsjetiti da je Bosna i Hercegovina, kao država, s Katoličkom crkvom, odnosno Svetom Stolicom, potpisala Temeljni ugovor 2006. godine. Nakon toga, Srpska pravoslavna crkva je 2007. godine potpisala Osnovni ugovor s BiH. Islamska zajednica je 2009. godine dostavila Predsjedništvu BiH inicijativu za potpisivanje sličnog ugovora. No, njegovo potpisivanje još uvijek se čeka.
Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica iz 2004. godine u članu 15. predviđa da se pitanja od zajedničkog interesa za Bosnu i Hercegovinu i vjerske zajednice mogu uređivati sporazumom koji zaključuje Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara, vlade entiteta i crkve, odnosno vjerske zajednice.
Islamska zajednica u BiH je tek 2009. godine dostavila inicijativu za potpisivanje ugovora. Nakon toga su Mješoviti tim Vijeća ministara i Komisija Rijaseta Islamske zajednice gotovo dvije godine održavali brojne sastanke, pripremajući prijedlog ugovora. Taj prijedlog slijedio je strukturu prethodna dva potpisana ugovora, uz prilagođene izmjene koje su bile potrebne kako bi se uvažile specifičnosti islama u odnosu na druge religije.
Ispregovarani prijedlog ugovora Vijeće ministara usvojilo je u septembru 2015. godine i uputilo ga Predsjedništvu BiH na usvajanje. Do danas ugovor nije usvojen.
Očigledno je da se Islamska zajednica u BiH nalazi u znatno nepovoljnijem, diskriminirajućem položaju u odnosu na dvije crkve koje su s državom potpisale ugovore prije 19, odnosno 18 godina.
Dodik, a što vjerovatno sada slijedi i Cvijanović, je, naprimjer, problematizirao pitanje odlaska na džuma-namaz tokom radnog vremena, a posebno je isticao da se tim ugovorom vrši diskriminacija nad ostalim vjerskim zajednicama time što se ističe da je Islamska zajednica domicilna, prenosi Preporod.info.
Općenito, spočitavalo se da se u Prijedlogu ugovora daje više prava jednoj religijskoj zajednici nego ostalim, što su iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH u više navrata demantovali te što se lahko dalo provjeriti komparacijom s dva potpisana ugovora s drugim religijskim zajednicama.
