Izrael insistira na demilitarizaciji Hamasa i mehanizmima koji bi spriječili njegovo ponovno naoružavanje, dok Hamas zahtijeva da oslobađanje talaca ide paralelno s potpunim povlačenjem izraelske vojske iz svih dijelova Gaze.
Danas u Egiptu počinje nova, ključna runda pregovora o prekidu rata u Gazi, koja bi mogla odrediti daljnji tok sukoba i sudbinu stotina hiljada civila u razrušenoj enklavi. Razgovori se održavaju u Sharm el-Sheikhu, a posreduju Egipat, Katar i Sjedinjene Države. Očekuje se i dolazak turske delegacije, predvođene Ibrahimom Kalinom, te katarskog premijera Mohammeda bin Abdulrahmana Al Thanija.
Pregovori se vode na osnovu američkog, odnosno Trumpovog mirovnog prijedloga, koji predviđa postepeni prekid vatre, razmjenu talaca i zarobljenika, te djelimično povlačenje izraelskih snaga iz Gaze. Ključni cilj je uspostaviti „kontrolirani mir“ koji bi omogućio humanitarnu obnovu i spriječio povratak oružanih sukoba.
Prema izvorima iz izraelskog kabineta, u Egipat će doputovati i ministar strateških poslova Ron Dermer, dok je izraelska strana najavila da pregovori „napreduju uz vrlo oprezan optimizam“. Hamas, s druge strane, poručuje da neće prihvatiti nikakav dogovor koji ne uključuje potpuno povlačenje izraelskih snaga i međunarodne garancije da se vojna operacija neće ponoviti.
Izrael insistira na demilitarizaciji Hamasa i mehanizmima koji bi spriječili njegovo ponovno naoružavanje, dok Hamas zahtijeva da oslobađanje talaca ide paralelno s potpunim povlačenjem izraelske vojske iz svih dijelova Gaze.
U izraelskom javnom prostoru raste pritisak na premijera Benjamina Netanyahua, kojem dio desnice zamjera „popustljivost“ u pregovorima, dok međunarodni partneri upozoravaju da nastavak sukoba prijeti potpunom destabilizacijom regije.
Egipat, koji je i ranije bio ključni posrednik u izraelsko-palestinskim krizama, ovoga puta pokušava obnoviti svoj diplomatski značaj. Uz SAD i Katar, Egipat vidi ove pregovore i kao priliku da povrati povjerenje arapskog svijeta, dok Washington nastoji ubrzati dogovor kako bi spriječio širenje rata prema Libanu i Crvenom moru.
Turska, koja posljednjih mjeseci zaoštrava retoriku prema Izraelu, najavila je da će „pažljivo pratiti“ ishod pregovora, naglašavajući potrebu za trajnim mirom, a ne samo privremenim prekidom vatre.
U međuvremenu, bombardiranja Gaze nisu prestala. Humanitarne organizacije upozoravaju da je situacija među civilima „katastrofalna“, s hiljadama raseljenih i ograničenim pristupom hrani i vodi. Očekuje se da bi postizanje makar djelimičnog primirja omogućilo otvaranje koridora za dostavu pomoći i medicinskih sredstava.
Iako su međunarodni posrednici oprezni, u diplomatskim krugovima postoji nada da bi upravo ova egipatska runda mogla predstavljati prekretnicu — ako obje strane pokažu spremnost na kompromis.
