Sanin Musa može se okarakterizirati kao religiozni aktivist koji je prešao iz selefijskog da'wa propovijedanja u otvoreniji politički aktivizam: osnivač je pokreta “Vjera. Narod. Država.” i predsjednik Bosanske narodne stranke. Njegov ton i program kombiniraju elemente vjerskog konzervativizma (naglasak na islamskim vrijednostima) s jakom nacionalno/državotvornom retorikom — poručuje da država i vjera trebaju ići zajedno, te zagovara aktivno javno djelovanje kad osjeća da su prava vjernika ugrožena.

Sanin Musa, osnivač pokreta “Vjera. Narod. Država” i predsjednik Bosanske narodne stranke, najavio je da će ovog četvrtka u Širokom Brijegu organizirati zajedničko klanjanje, a dolazak, prema njegovim riječima, planira oko 1.000 muslimana iz cijele BiH – od Bihaća do Sarajeva i dalje. Polazak je najavljen iz Jablanice, s platoa i parkirališta ispred gradske džamije, u četvrtak u 11 sati.

Musa je na društvenim mrežama poručio da će put odgoditi samo ako policija privede osobu koju optužuje da je nedavno u Širokom Brijegu otjerala i preplašila ženu dok je klanjala na javnoj površini, uz objavu o privođenju i ispriku počinitelja.

Tvrdi da je kontaktirao Policijsku upravu Široki Brijeg, gdje mu je rečeno da se skup mora najaviti pet dana ranije i da nema garancije da će biti osigurana zaštita, te da “vjerski obredi nisu dozvoljeni” – na što je reagirao porukom da se takva zabrana “primjenjuje samo u Širokom i zapadnoj Hercegovini”.

Musa je ranije incident nazvao napadom na slobodu vjeroispovijesti i poručio da Bosna i Hercegovina pripada svim svojim građanima, da tolerancija ne smije biti shvaćena kao slabost te da se vjerski obredi moraju moći slobodno prakticirati u cijeloj zemlji.

Najava Sanina Muse na društvenim mrežama naširoko je kritizirana i to od Bošnjaka muslimana. Mnogi su mišljenja da dolazak 1.000 muslimana u grad u kojem živi 99 posto katolika nije odbrana prava na ispoljavanje vjere nego je provokacija, naravno, uz jasno osuđivanje verbalnog napada na ženu koja je klanjala u parku u Širokom Brijegu.

Ko je, zapravo Sanin Musa? Rođen je 1972. u Sarajevu, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Kao devetnaestogodišnji mladić stajao je i na prvim i na drugim sarajevskim barikadama pred sami početak rata. U rat ulazi sa tek napunjenih 20 godina života, a izlazi iz njega kao demobilisani borac, 1995., 50% RVI, šehidska porodica, te porodica civilne žrtve rata. Otac i majka su mu poginuli u jednom danu zajedno, 22. jula 1993.

Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu arapski jezik i književnost. Završio Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru, 2006., kao jedan od prvih diplomanata. Na tom je fakultetu i predavao tri godine na predmetu Osnove islamskog vjerovanja, u perioidu od 2010. do 2012. Postdiplomski studij završio je 2007. godine na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, Odsjek humanističkih nauka, smjer islamistika. Autor je 13 knjiga koje su prevođene na pet jezika.

Održao je više od hiljadu hutbi, islamskih predavanja, tribina, promocija islamske literature, radio i TV emisija sa islamskom tematikom i sadržajem. Osnivač je i prvi imam džemata “Ebu Bekr es-Siddik” u Beču 2013. godine. Autor je videoserijala od 29 epizoda “Ko smo mi Bošnjaci”. Osnivač i utemeljitelj udruženja “Inicijativa Iskorak”. Organizator je prve anti-LGBT parade u Sarajevu i državi Bosni i Hercegovini 2019. Govori i služi se arapskim, engleskim i njemačkim jezikom. Oženjen je i otac petero djece.

Sanin Musa može se okarakterizirati kao religiozni aktivist koji je prešao iz selefijskog da'wa propovijedanja u otvoreniji politički aktivizam: osnivač je pokreta “Vjera. Narod. Država.” i predsjednik Bosanske narodne stranke. Njegov ton i program kombiniraju elemente vjerskog konzervativizma (naglasak na islamskim vrijednostima) s jakom nacionalno/državotvornom retorikom — poručuje da država i vjera trebaju ići zajedno, te zagovara aktivno javno djelovanje kad osjeća da su prava vjernika ugrožena. Njegova retorika često koristi paralelu s drugim javnim vjerskim aktima (“Ako može neko s krstom, možemo i mi s namazom”). U svojim istupima naglašava da se “država ne brani samo u Sarajevu ili Zenici, nego i u Širokom Brijegu i Laktašima” — spajajući time geografski diskurs s idejom da je odbrana prava i identiteta sveobuhvatna i zahtijeva mobilizaciju širom zemlje.

U njegovim javnim istupima, bilo na društvenim mrežama ili javnim predavanjima, primjetan je stav da se vjerske vrijednosti kao i država moraju braniti, da se Bošnjaci moraju boriti za svoja prava u vlastitoj državi. Kao sredstvo borbe za ta prava Musa često bira konfrontacijski aktivizam kao sredstvo pritiska — pozivi na kontraskupove i organizirana okupljanja taktike su kojima nastoji skrenuti pozornost i izvršiti pritisak na institucije i javnost. Primjera radi, na Dobrinji je organizirao kontramiting (2023.) koji je bio direktan odgovor na okupljanja s druge strane entitetske linije.

Svoje stavove, kao i pozive na akciju objavljuje na svom Facebook profilu, a koje potom preuzimaju portali, što mu omogućava brz mobilizacijski kapacitet.

Njegove najave često izazivaju kritike u medijima i od političkih aktera koji ga optužuju za podizanje tenzija i “eksperimente” koji mogu dovesti do konflikta.

Ipak, mora se uzeti u obzir i činjenica da je Sanin Musa predsjednik političke partije pa se njegove akcije mogu gledati i kroz prizmu mobilizacije baze i izgradnju političke snage s namjerom institucionalnog ulaska u politiku. Javni događaji su dobra prilika za regrutaciju i vidljivost njegovog političkog pokreta.

U kontekstu ove teme, podsjetimo i na to da je danas Međureligijsko vijeće reagiralo saopćenjem o slučajevima ugrožavanja prava na slobodu vjere u kompleksu vodopada Kravica i nedavni incident ometanja molitve na javnom prostoru u Širokom Brijegu.

Kako su naveli, osuđuju sve oblike zabrane obavljanja vjerskih obreda i prava na slobodno izražavanje vlastite vjere.

“Budimo ljudi vjere, poštujmo drugog i drugačijeg, dokažimo da nam ne smeta komšija, susjed ili gost naše domovine koji se moli i obraća Bogu na svoj način, budimo iskreni vjernici i svojom vjerom svjedočimo različitost i bogatstvo života u različitosti”, poručili su iz Međureligijskog vijeća.

Napomenuli su da organi vlasti imaju obavezu da svim vjernicima omoguće prava i obaveze koje prozilaze iz Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.

“Istovremeno individualno ili kolektivno obavljanje molitve ne smije biti instrument polarizacije ili provokacije u društvu jer je to suprotno duhu same molitve”, navodi se u saopćenju Međureligijskog vijeća u BiH.