Trideset godina nakon ubistva dr Irfana Ljubijankića nije vremenski ili historijski značajan odmak, ali se mnogi slažu da je ipak proteklo dovoljno vremena, te da je Ljubijankić zavrijedio da se o njemu progovori objektivno, ‘hladne glave’.

Muzej Unsko-sanskog kantona u saradnji sa Bošnjačkim institutom – Fondacija Adil Zulfikarpašić izdao je knjigu „Dr Irfan Ljubijankić – politička biografija 1990-1995.“, autora Muje Begića i Nijazije Maslaka.

Maslak Nihad, kustos-historičar i Midžić Davor, muzejski dokumentarista u tekstu povodom promocije ove knjige napislai su da “savjestan historičar koji se bavi istraživanjem savremene historije Bosne i Hercegovine, tačnije perioda od kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća naovamo, doslovno je razapet između želje da odgovori potrebi historijske rekonstrukcije društveno aktuelnih tema i nedostupnosti relevantne historijske građe. Upravo zato se svako djelo koje naslovom nagovještava doprinose u rasvjetljavanju određenih aspekata spomenutog perioda historije dočeka sa toplom dobrodošlicom i napetom znatiželjom”. Takva je i knjiga „Dr Irfan Ljubijankić, politička biografija 1990-1995.“, autora dr Muje Begića i muzejskog savjetnika Nijazije Maslaka.

Knjigu su recenzirali prof. Dr. Enes Pelidija, dr. Dino Dupanović, dr. Amir Duranović i dr. Jasmin Medić. Promociju ove knjige organizira Univerzitet u Bihaću 26. maja 2025. godine u 19 sati u Sali Kulturnog centra Bihać, a u okviru obilježavanja 30. godišnjice formiranja Unsko-sanskog kantona.

“Trideset godina nakon ubistva dr Irfana Ljubijankića nije vremenski ili historijski značajan odmak, ali se mnogi slažu da je ipak proteklo dovoljno vremena, te da je Ljubijankić zavrijedio da se o njemu progovori objektivno, ‘hladne glave’. Do danas nismo imali ni jednu objektivnu knjigu o Ljubijankiću, posebno ne iz pera profesionalnih istraživača, koji u svome pisanju nisu pristrasni. On je bio kompleksna ličnost, a politčki je djelovao u vremenu koje je bilo izuzetno burno i turbulentno, tranzitno i ratno, u pravom smislu riječi povijesno, jer je donosilo svekolike promjene. Bio je čovjek koji je odrastao u sredini koja se napajala antifašizmom i multikulturalnošću. Doktor je brzo napredovao u struci, završio specijalizaciju i upisao posdiplomske studije, ali je odlučio baviti se politikom. U svom političkom životu imao je mnoge mijene, ali i svijet oko njega takođe se mijenjao, silnica je bilo mnogo. Zbog svega toga na Ljubijankića se nikako ne može gledati crno-bijelo, baš kao što ni sama historija nije nikad jednoznačna, ako želimo biti objektivni. Kod Ljubijankića treba vrednovati njegove pozitivne strane, a jedna od najvažnijih je njegova vizionarska želja za vlastitom državom. Kritici pak izvrgnuti negativnosti i promašaje kojih je bilo kod svakog političara, ali i jedno i drugu treba staviti u kontekst vremena i događaja”, navode Maslak i Midžić.

Prikazujući Ljubijankićev poliitčki život kroz obilje zanimljivih, važnih, pa i nedovoljno poznatih epizoda i detalja, autori su osvijetlili širi kontekst političkog djelovanja ovog krajiškog intelektualca i političara: od društvenih, kulturnih i političkih pitanja koja su potresala drugu Jugoslaviju, preko sloma komunizma, uvođenja višestranačkog sistema, raspada druge Jugoslavije i agresije na R iH, do političkih sukoba koji su obilježili život u Okrugu Bihać devedesetih godina, zaključno sa periodima kada je Ljubijankić bio na čelu Ministarstva vanjskih poslova RBiH. Njegova pojava je značajna historijska amplitude u novijoj historiji BiH. Razlikovao se od svog okruženja, prije svega po brzini i načinu razmišljanja. Bio je jedinstvena pojava i političar kakvog danas nema i kakav nedostaje BiH.

Knjiga o dr. Irfanu Ljubijankiću više je od pukog sjećanja na jednu historijsku ličnost, jer je nemoguće odvojiti djelo dr. Irfana Ljubijankića od savremene historije BiH, Bihaćkog okruga, Unsko-sanskog kantona i Bihaća,  od kontinuiteta političkog organiziranja Bošnjaka 19. i 20. stoljeća, od državno-pravnog i historijskog kontinuiteta BiH i kontinuiteta odbrane RBiH vlastitim snagama.

Ono što ovu knjigu čini posebnom, smatraju Maslak i Midžić, jeste činjenica da mnoge fotografije i dokumenti do sada nisu bili prikazani u javnosti jer se radi o kopijama fortografija i dokumenta iz Fototeke Muzeja USK-a, koje je Ljubijankićeva sestra Enisa Jusić darovala Muzeju. Na kraju, knjiga o dr. Irfanu Ljubijankiću je zapravo priča o  dobru i zlu, o antifašizmu i fašizmu, o patriotizmu i izdaji. To je priča o svima, koji su, da parafraziramo našeg književnika Nedžada Ibrišimovića, granice države Bosne i Hercegovine doživljavali kao granice vlastite kože.