U ovoj laboratoriji, pod direktnim nadzorom izraelske vlade i premijerskog ureda, testiraju se sve moguće vrste prijetnji kojima bi mogle biti izložene ključne infrastrukture države: elektrocentrale, postrojenja za desalinizaciju, tvornice i sistemi za obradu vode

Na prvi pogled, djeluje kao još jedna bezlična zgrada u tehnološkom parku Beeršebe, grada smještenog u srcu izraelske pustinje. U ovom okruženju, visokotehnološki neboderi niču iz suhe zemlje boje vapnenca, gotovo bez traga vegetacije. Međutim, već pri izlasku iz lifta i dolasku do vrata na višem katu, jasno je da se ovdje ne radi o običnoj zgradi: natpis s crvenim tačkama na nekoliko jezika strogo zabranjuje fotografiranje. To je ulaz u jedan od najosjetljivijih objekata izraelske države – Nacionalnu laboratoriju za kibernetičku sigurnost industrijskih kontrolnih sustava (ICS Cyber-Security National Lab).

U ovoj laboratoriji, pod direktnim nadzorom izraelske vlade i premijerskog ureda, testiraju se sve moguće vrste prijetnji kojima bi mogle biti izložene ključne infrastrukture države: elektrocentrale, postrojenja za desalinizaciju, tvornice i sistemi za obradu vode.

U kontroliranim uslovima reproduciraju se mogući scenariji kibernetičkih napada, sabotaža, kvarova i preopterećenja, kako bi se prikupili podaci i unaprijedile mjere zaštite. U središtu pustinje stvoren je simulirani svijet gdje se vježbaju najgori mogući ishodi – upravo oni koji bi u stvarnosti mogli uzrokovati paralizu zemlje.

“Usmjereni smo na kritične infrastrukture i na prijetnje koje ih mogu pogoditi”, objašnjava jedan od voditelja centra. Nakon kratkog uvodnog sastanka, posjetitelje se provodi kroz sigurnosna vrata, iza kojih se otvara golema prostorija nalik na tehnološki hangar, omeđena staklenim zidovima. Unutra se nalaze funkcionalni modeli elektrocentrala, pogona za desalinizaciju i tvornica – sve povezano i umreženo baš kao u stvarnom životu.

Posebno je dojmljivo što su dvije elektrocentrale unutar ove simulacije izgrađene s pravom opremom kompanija poput Siemensa, Allen Bradleya i Schneider Electrica – proizvođača čija se tehnologija koristi i u stvarnim postrojenjima diljem Evrope.

Sistem je dizajniran tako da centrala napaja desalinizacijsko postrojenje, koje potom osigurava vodu za tvornicu. Time se omogućuje posmatranje i analiziranje lančanih reakcija – kako bi jedan kvar mogao utjecati na ostatak sistema.

“Naša je misija zamisliti i testirati sve moguće scenarije: kibernetičke napade, sabotaže, mehaničke kvarove, greške ljudi, pa čak i prirodne katastrofe”, nastavlja voditelj, pokazujući na jednog zaposlenika koji upravo pokušava izvesti napad putem senzora parkirališta, koristeći mali računarski uređaj. “Za napad vam često ne treba puno – tek mali računar i neka veza s internetom”, upozorava.

U laboratoriji su mobilni telefoni strogo zabranjeni, kamere nadgledaju svaki kutak – čak i ulaze u toalete – a posjetitelji se cijelo vrijeme kreću pod pratnjom. Ova razina kontrole dodatno svjedoči o osjetljivosti rada koji se ovdje provodi. Na pitanja o broju spriječenih napada, vrstama otkrivenih ranjivosti ili tačnom budžetu, odgovori su uvijek neodređeni – “ne možemo to komentirati”. Službeni vodič jedino otkriva da se godišnje ulažu “deseci miliona eura”.

U rad laboratorije uključeni su naučnici sa susjednog Univerziteta Ben-Gurion, državni zvaničnici, pripadnici obavještajnih službi te povremeno i strani stručnjaci. Cilj nije samo odbrana od napada, već i razumijevanje ponašanja sistema kada nešto krene po zlu – bilo zbog ljudske pogreške, softverskog buga ili fizičkog oštećenja.

U konačnici, testira se izdržljivost cijelog elektroenergetskog sistema. A na temelju saznanja iz laboratorija, Izrael je uspostavio kompleksan nacionalni sistem energetske sigurnosti. On uključuje privremene trafostanice, rezervne generatore i tzv. izolirane mreže – sposobne raditi bez vanjske povezanosti. Na taj način, ključne ustanove poput bolnica, postrojenja za vodu i vojne baze mogu ostati operativne u svakom scenariju. (IZVOR: El Mundo)