Putin je rođen 7. oktobra 1952. godine u Sankt Petersburgu i aktuelni je predsjednik Ruske Federacije. Na mjestu predsjednika zamijenio je Borisa Jeljcina još 2000. godine nakon što je pobijedio na predsjedničkim izborima. Putin je na mjestu predsjednika zatekao uništenu i devastiranu zemlju te je od prvoga dana, otkako je na vlasti, uveo čvrstu ruku i počeo dizati Rusiju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin slavi 73. rođendan. Riječ je o čovjeku koji Rusiju vodi već gotovo četvrt stoljeća, a mogao bi postati najdugovječniji čelnik kojeg je Rusija imala posljednjih 200-tinjak godina. Osim što bi završetkom šestogodišnjeg mandata Putin mogao prestići i Josefa Staljina koji je na čelu države bio skoro tri desetljeća, na posljednjim je izborima dobio i najveću podršku građana s više od 87%. O Putinu se mnogo toga zna, a opet je riječ o čovjeku o kojemu se unatoč tome zna samo ono što Kremlj želi da se zna. O Putinu se danas govori kao o predsjedniku ali i bivšem sovjetskom špijunu i pripadniku KGB-a.

Putin je rođen 7. oktobra 1952. godine u Sankt Petersburgu i aktuelni je predsjednik Ruske Federacije. Na mjestu predsjednika zamijenio je Borisa Jeljcina još 2000. godine nakon što je pobijedio na predsjedničkim izborima. Putin je na mjestu predsjednika zatekao uništenu i devastiranu zemlju te je od prvoga dana, otkako je na vlasti, uveo čvrstu ruku i počeo dizati Rusiju.

Kad je riječ o njegovom djetinjstvu, poznato je da je s porodicom živio u oronulom i skučenom stanu, bez tople vode, kojega su dva desetljeća dijelili s još dvije obitelji. – U podrumu su bili štakori. Moji prijatelji i ja natjeravali smo ih palicama. Jednom sam pronašao divovskog štakora i počeo sam ga ganjati sve dok ga nisam stjerao u kut. Više nije imao kuda pobjeći. Onda se naglo uzdignuo na stražnje noge i krenuo na mene. To se dogodilo potpuno neočekivano i na trenutak sam se šokirao. On je preokrenuo situaciju i sada je počeo mene ganjati! Skakao je po stepenicama za mnom, ali ja sam bio za tren brži i pred nosom sam mu zalupio vrata –ispričao je svojevremeno Putin. – Najbitnija je pouka, kada si stjeran u škripac, ne dopusti da te strah paralizira, neka postane izvor tvoje hrabrosti – dodao je.

Poznato je i kako je njegov djed bio lični kuhar Lenjina i Staljina. Svjetski mediji pisali su kako u stanu nije bilo ni kade, a da se zahod nalazio u ormaru koji je bio uglavljen ispod stubišta. U tome stanu Putinovi su živjeli više od dva desetljeća. Kao dijete odlazio je u teretanu, a otac ga je tjerao da se bavi boksom, od čega je odustao kad mu je na jednom od treninga slomljen nos. Poslije toga odlučio je vježbati sambo koji je poznat kao svojevrsna borilačka vještina u kojoj su kombinirani džudo i hrvanje. Brzo je učio i napredovao tako da mu je sambo promijenio život i omogućio da se suprotstavi većim i jačim mladićima. Isto tako kroz sambo je dobio i niz novih prijatelja s kojima je ostao u vezi do danas.      

U isto vrijeme školovao se pa je tako 1975. godine diplomirao pravo na univerzitetu u Lenjingradu. Još dok je studirao, regrutiran je u KGB. Obučavan je za kontrašpijunažu te prvo unutar KGB- počeo raditi u „Drugom odjeljenju“ odakle je prebačen u „Prvo odjeljenje“ gdje su mu zadaće bile nadzor stranaca i konzularnih službenika u Lenjingradu. Navodno je njegov pseudonim bio drug Platov. Tokom obuke postao je specijalist kontraobavještajne službe, pri čemu su njegove analitičke sposobnosti dobile visoku ocjenu dok je njegov karakter ocijenjen negativno. Odatle odlazi u Njemačku Demokratsku Republiku gdje kao špijun boravi od 1985. do 1990. godine. Mediji su pisali kako je 1989. godine, u Dresdenu, sam odbranio zgradu KGB-a i to tako što je izišao pred demonstrante.

U tadašnji SSSR Putin se vraća 1990. godine, odnosno odmah poslije rušenja Berlinskog zida i ujedinjenja Njemačke. Kao diplomirani pravnik, ali i bivši pripadnik KGB-a, već u junu 1990. godine počinje raditi na univerzitetu u Lenjingradu. Usporedo se uspinje i u politici pa tako 1991. godine postaje šef  Međunarodnog odbora u Uredu gradonačelnika Sankt Petersburga. Nastavlja politički rasti i napredovati tako da se pet godina kasnije seli u Moskvu gdje postaje član administracije predsjednika Borisa Jeljcina koji ga je postavio na mjesto prvog zamjenika direktora predsjedničke administracije zaduživši ga za odnose s 89 državnih regija.

Kao bivši pripadnik KGB-a tokom 1998. i 1999. godine postao je šef Federalne službe sigurnosti Ruske federacije (FSB) koja je jedna od nasljednica bivšeg KGB-a. U Moskvi je vrlo brzo postao jedan od najmoćnijih ljudi Rusije pa mu je tako, između ostaloga, Jeljcin ponudio mjesto premijera, a nakon Jeljcinove iznenadne ostavke postao je i privremeni predsjednik. U maju 2000. godine održani su predsjednički izbori kada je Vladimir Putin pobijedio u prvom krugu. Sve poslije toga sada je već poznato jer je Putin tokom godina stvorio novu moćnu Rusiju, a on je postao jedan od najmoćnijih ljudi na svijetu. Još kao premijer, a i kao predsjednik, istakao se kao nepopustljivi borac za ruske interese, što je pokazivao kroz rat u Čečeniji, ali i tokom obračuna s teroristima koji su napadali gradove širom Rusije.

Tako je Putin postao najpopularniji političar u Rusiji, ali i sve ono što Boris Jeljcin nije bio, a što je Rusima smetalo. Vrlo brzo se istakao svojim autokratskim načinom vladavine, za razliku od Gorbačova i Jeljcina, a što je rezultiralo kritikama sa zapada na koje se Putin nije previše obazirao. Između ostaloga, donio je i odluku o povratku privatizirane imovine od ruskih oligarha. Tijekom godina, koristeći razne načine, Putin je sve vrijeme opstajao na vrhu države pa je tako malo bio predsjednik, a malo premijer. Tu je veliku podršku imao od Dmitra Medvjedeva. U isto vrijeme bilježila su se ubistva novinara koji su pisali protiv režima kao i neugodnosti i maltretiranja koja su doživljavali opozicioni političari.

U svijetu se puno pisalo o trovanju i smrti pukovnika ruskih tajnih službi Aleksandra Litvinjenka koji je prebjegao u Veliku Britaniju. Bio je popularan i među građanima pa je tako postao viralan videosnimak kada je jednome od oligarha, koji nije isplaćivao plaće radnicima, a koji su se žalili Putinu, zapovjedio pred kamerama da još tokom toga dana mora isplatiti zaostale plaće. Na isti način se ponio i na početku pandemije koronavirusa kada je jednostavno donio odluku da svim ljekarnama, koje su bez razloga podigle cijenu zaštitnih maski, zabrani dalji rad. Dobitnik je i brojnih nagrada pa ga je magazine Time 2007. godine proglasio za osobu godinu. Bio je nominiran i za Nobelovu nagradu za mir.

Ruski mediji tokom godina donosili su i snimke Putina kako vozi borbeni avion, posjećuje podmornice, ulazi u tenkove… Poznate su i njegove fotografije kako gol do pasa jaše ili pliva, ribari, bavi se džudom, igra hokej… Nosilac je crnog pojasa 6. dan u džudu i karateu. Kada je riječ o Putinovu privatnom životu, poznato je kako je bio oženjen s Ljudmilom od koje je se razveo nakon 30 godina braka. Iz toga braka Putin ima dvije kćeri – Mariju i Jekaterinu. Tokom 2008. godine počele su kružiti glasine da je u vezi s bivšom gimnastičarkom Alinom Kabajevom koja je 31. godinu mlađa od njega. Mediji su pisali kako je Alina 2015. godine u jednoj privatnoj klinici u Švicarskoj rodila sina Putinu. Tokom godina povezivan je s mnogim ljepoticama, što nikada nije potvrđeno. Poznato je i da tečno govori njemački jezik i da se sporazumijeva na engleskom i francuskom jeziku. Poznato je da je veliki ljubitelj životinja pa se tako fotografirao i sa sibirskim tigrovima. Ima i ženku crnog labradora retrivera Koni koja mu je kućni ljubimac.

Poznato je i kako je i danas, unatoč godinama, i dalje aktivan pa tako redovno diže tegove i pliva. Mediji prenose i kako Putin, od straha da ne bude otrovan, na banketima ne jede. Bio je i opterećen virusom COVID-19 pa su se tako sastanci u Kremlju odvijali za stolom koji je dug desetak metara. Putin redovito sjedi na čelu stola, a gosti s druge strane, daleko od njega. U njegovu uredu nema računara i interneta, a on svoju komunikaciju održava preko starih telefona i veza koje su zaštićene. Pod stalnom je zaštitom specijalne postrojbe FSB-a  koja je odgovorna samo njemu i njenom zapovjedniku.

U više navrata tokom proteklih godina pojavljivale su se informacije o bogatstvu Vladimira Putina za koje su njegovi protivnici govorili da se mjeri desetinama milijardi dolara. Prije tri godine objavljen je i dokumentarni film Alekseja Navalnoga o veličanstvenom zdanju koje se nalazi na obali Crnoga mora, a koje je nazvano „Palača za Putina“. U filmu koji traje dva sata prikazuje se zgrada od 18.000 metara kavadratnih, a njen okolni prostor veći je 40 puta od Kneževine Monako. Navodno je u njenu izgradnju utrošeno oko 1,12 milijardi eura. S objavom toga filma Kremlj je demantirao da je ona u vlasništvu Vladimira Putina, ali javio se i njegov prijatelj iz djetinjstva Arkadij Rotenberg koji je za medije kazao kako je palača zapravo njegova.