Hoće li Trumpova strategija trgovinske prisile rezultirati željenim ustupcima ili će samo ubrzati formiranje novih globalnih blokova bez Amerike – ostaje da se vidi. No jedno je sigurno: Washington više ne može računati na automatsku lojalnost svojih saveznika.

Nova eskalacija trgovinskih tenzija iz Bijele kuće navela je ključne američke saveznike da počnu razmatrati udruženi odgovor protiv Washingtona, samo nekoliko sedmica prije nego što bi carine mogle znatno porasti.

Predsjednik SAD-a Donald Trump tokom vikenda je zaprijetio uvođenjem carina od 30% na robu iz Evropske unije i Meksika, što je iznenadilo brojne diplomate i analitičare koji su se nadali smirivanju američke trgovinske politike pred kraj ljeta.

Reakcije saveznika bile su brze i koordinirane.Trumpova prijetnja carinama od 30% podstakla je zajednički otpor EU, Meksika i drugih partnera SAD-a.

Prema izvještaju agencije Bloomberg, Evropska komisija već je počela intenzivirati kontakte s drugim pogođenim ekonomijama, naročito u Aziji. U tom kontekstu, EU je u nedjelju postigla preliminarni sporazum o trgovini s Indonezijom, koji bi mogao otvoriti vrata većem trgovinskom zaokretu prema jugoistočnoj Aziji.

Meksiko, jedan od ključnih američkih trgovinskih partnera, takođe razmatra alternativne puteve. Bivši visoki diplomata te zemlje predložio je formiranje novog trgovinskog bloka između Kanade, EU, Meksika i Velike Britanije, čime bi se zaobišle trgovinske prepreke koje Washington trenutno postavlja.

“U ekstremnim vremenima potrebna je ekstremna vizija,” napisao je bivši meksički ministar vanjskih poslova na platformi X (bivšem Twitteru), dodajući da bi novi multilateralni sporazum mogao služiti kao kontrateg američkoj protekcionističkoj politici.

Trumpova administracija je već ranije koristila carine kao sredstvo političkog pritiska, ali ova najnovija runda prijetnji izaziva zabrinutost da bi SAD mogle ponovo destabilizirati globalni trgovinski poredak.

Međutim, kako sada stvari stoje, teško da će iz toga izvući neku značajniju korist jer svijet se nazaustavljivo mijenja, a ta promjena ne ide u prilog SAD-u. Na osnovu trendova koji su u posljednje dvije decenije više nego očigledni, Kina krupnim koracima ide naprijed po svim ekonomskim parametrima, a kad je riječ o izvozu definitvno je preuzela liderstvo u svjetskoj trgovini – za nešto više od dvadeset godina kineska je ekonomija sa sedmog izbila na prvo mjesto, koje su Sjedinjene Države držale decenijama.

Unutar Evropske unije, diplomate navodno rade na hitnim analizama potencijalnog ekonomskog utjecaja američkih carina, dok se među državama članicama razmatra i mogućnost kontranaplatnih mjera.

Analitičari upozoravaju da bi ovakva trgovinska agresivnost mogla dodatno izolirati Sjedinjene Američke Države, pogotovo ako dođe do stvaranja novih regionalnih i međuregionalnih trgovinskih saveza koji isključuju Washington.

“Amerika pod Trumpom sve više podsjeća na siledžiju u trgovinskoj areni. Takva politika može kratkoročno donijeti koristi, ali dugoročno šteti ugledu i poziciji SAD-a u svijetu,” izjavio je jedan evropski diplomata.

Kako se bliži trenutak kada bi carine mogle formalno stupiti na snagu, sve više američkih partnera – uključujući tradicionalno bliske države poput Kanade i Japana – razmatra nove oblike saradnje mimo Bijele kuće.

Hoće li Trumpova strategija trgovinske prisile rezultirati željenim ustupcima ili će samo ubrzati formiranje novih globalnih blokova bez Amerike – ostaje da se vidi. No jedno je sigurno: Washington više ne može računati na automatsku lojalnost svojih saveznika.