U trećoj fazi obnove uređen je i harem džamije, gdje su ukopani svi muderisi, a njihovi mezarluci su restaurirani. Postoji ideja suterenski prostor postane muzej Sjeveroistočne Bosne i u narednom periodu planirani su prvi koraci da se i realizira.

Obnovljena Sviračka džamija u Gradačcu svečano će biti otvorena 4. oktobra, a centralnom programu prisustvovat će reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

Imam ove džamije Ahmet ef. Osmanović kazao je da je obnova počela 15. januara prošle godine i da je prvobitno planirana djelimična rekonstrukcija zbog dotrajalog poda, ali je na kraju obnovljena cijela džamiju i kompletan harem.

Tokom radova utvrđeno je da su temelji džamije bili pred urušavanjem, pa je urađeno potpuno potemeljavanje, čime je dobijen i suterenski prostor ispod džamije. Munara, koja je prvobitno građena na hrastovim balvanima, bila je praktično „u zraku“, sada je stabilizirana, a sve je rađeno u konsultacijama sa strukom.

U trećoj fazi obnove uređen je i harem džamije, gdje su ukopani svi muderisi, a njihovi mezarluci su restaurirani. Postoji ideja suterenski prostor postane muzej Sjeveroistočne Bosne i u narednom periodu planirani su prvi koraci da se i realizira.

Efendija Osmanović zahvalio je svim donatorima, ističući da su inicijalna sredstva za obnovu u iznosu od 100.000 KM stigla od bivšeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića, džematlije iz Gradačca. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko milion KM.

Ova džamija je locirana na jugoistočnoj periferiji grada, u mahali Svirac, po čemu je i dobila ime Sviračka džamija. Kada je sagrađena i ko je njen osnivač, za sada nema pouzdanih podataka.

Sviračka džamija je zadužbina porodice Gradaščević. Sagradio ju je Osman-kapetan Gradaščević oko 1799. godine i ona je najstarija džamija i građevina u Gradačcu. Džamija prvi put renovirana 1875. godine, a da je imala renovacija i u novije vrijeme, što se vidi po njenom drvenom enterijeru koji je dosta jednostavan i sa malo rezbarije, a posebno je poznata po munari koja se, jedina u ovom gradu, nalazi s lijeve strane.

Medresu kod Sviračke džamije izgradio je Osman-kapetan Gradačcević (otac Husein-kapetana Gradaščevića). U prvim godinama islama džamije su, pored uloge bogomolje, vršile i ulogu škole. Kasnije su zadatak obrazovanja preuzele medrese.

Ova medresa kod Sviračke džamije izgrađena je između 1795. i 1812. godine i toje ujedno prva medresa u Gradačcu.

Pretpostavlja se da je bila na lokaciji sadašnje čitaonoce u Svircu. Prvi muderis (predavač) medrese u Svircu je bio hadži-hafiz Ahmed ef. Mulaibrahimović.

Preko 50 godina je radio u ovoj medresi, a poslije smrti 1883. godine, naslijedio ga je njegov sin hafiz Ahmed Hilmi. Za one koji nisu baš sigurni šta se podrazumijeva pod pojmom medrese, recimo sljedeće: Medresa je srednja, stručna vjerska škola, koja svojim polaznicima, u duhu islamskih propisa, daje odgoj, vjersko i opće obrazovanje i sprema ih za poslove imama i njima ravnih vjerskih zvanja.