Foto: Anadolija

Kako piše britanski The Guardian, najdramatičnije je u Francuskoj, gdje su protesti srednjoškolaca protiv loših uslova obrazovanja prerasli u široki društveni pokret. Učenici se žale na preduge školske dane, nedostatak nastavnika, dotrajale učionice i netransparentan sistem upisa na univerzitete. Zbog nepopunjenih radnih mjesta i dugotrajnih izostanaka nastavnika, pojedini učenici tokom školske godine ostaju bez nekoliko mjeseci nastave.

Talas nezadovoljstva širi se Evropom. Od Francuske i Španije do Portugala, Italije i Albanije, hiljade građana izlaze na ulice zbog problema koji se razlikuju od države do države, ali imaju zajednički imenitelj — sve veće troškove života, nezadovoljstvo javnim uslugama i osjećaj da vlasti ne odgovaraju na njihove potrebe. U centru protesta često su mladi, kojima su dostupnost obrazovanja, zapošljavanje i mogućnost samostalnog stanovanja postali ključni problemi.

Kako piše britanski The Guardian, najdramatičnije je u Francuskoj, gdje su protesti srednjoškolaca protiv loših uslova obrazovanja prerasli u široki društveni pokret. Učenici se žale na preduge školske dane, nedostatak nastavnika, dotrajale učionice i netransparentan sistem upisa na univerzitete. Zbog nepopunjenih radnih mjesta i dugotrajnih izostanaka nastavnika, pojedini učenici tokom školske godine ostaju bez nekoliko mjeseci nastave.

Učenicima su se pridružili i građani nezadovoljni poskupljenjima, posebno rastom cijena goriva nakon što su američki napadi doveli do praktičnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte. Proteste je podržala i Opšta konfederacija rada (CGT), jedan od najvećih francuskih sindikata, zahtijevajući niže cijene, veće penzije i povećanje plata. Sve se događa u politički osjetljivom trenutku za predsjednika Emmanuela Macrona, kojem se približava kraj drugog predsjedničkog mandata.

U Španiji je nezadovoljstvo eksplodiralo zbog stambene krize. Protesti su počeli u septembru, nakon slučaja 87-godišnje Maricarmen Abascal, koja je deložirana iz svog doma nakon što joj je investicioni fond povećao kiriju za čak 230 posto. Samo dvije sedmice nakon deložacije, nakon što je primljena u bolnicu, žena je preminula. Njen slučaj postao je simbol sve težeg položaja podstanara i građana koji sebi više ne mogu priuštiti stanovanje u velikim gradovima. Španski protestanti zahtijevaju ograničavanje kirija, zaustavljanje deložacija i zabranu kupovine stambenih nekretnina investicionim fondovima.

Nasilje na ulicama

Slični zahtjevi čuli su se i u susjednom Portugalu, gdje su se u subotu stotine građana okupile u centru Lisabona. Razlozi nezadovoljstva dobro se vide u zvaničnim podacima: između 2015. i 2024. godine cijene stambenih nekretnina u Portugalu porasle su za 124 posto, otprilike dvostruko više od prosjeka Evropske unije.

Nezadovoljstvo troškovima života izvelo je demonstrante i na ulice Milana. Subotnji protest počeo je mirno, ali je završio nasiljem. Maskirane grupe sukobile su se s specijalnom policijom, bacajući kamenje, kaldrmu i druge predmete. Zapaljene su i improvizovane barikade sastavljene od stolova iz ugostiteljskih objekata.

Istovremeno, u Albaniji su protesti protiv premijera Edija Rame u nedjelju ušli u šesti uzastopni dan. Građani protestuju zbog percepcije raširene korupcije, nedostatka radnih mjesta i lošeg obrazovnog sistema.

Francuski protesti zbog stanja u obrazovanju počeli su krajem septembra, otprilike sedmicu dana nakon početka školske godine. U međuvremenu su se proširili i postajali sve intenzivniji, a vrhunac su dostigli u subotu, kada su se širom zemlje održali veliki skupovi obilježeni i ozbiljnim nasiljem. Subota je istovremeno označila početak protesta protiv visokih troškova života u Italiji, Portugalu i Belgiji. U Albaniji demonstracije traju još od ljeta. Tamo je jedan od povoda bio kontroverzni projekat luksuzne gradnje na obali, iza kojeg stoji Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nezadovoljstvo projektom povezalo se sa širim kritikama vlasti zbog ekonomske situacije i korupcije.

Jesu li vlasti popustile pred zahtjevima?

Protesti su već doveli do određenih političkih poteza, premda je zasada neizvjesno hoće li oni biti dovoljni za smirivanje nezadovoljstva. Francuska vlada najavila je angažovanje dodatnih 3.000 nastavnika za zamjene kako bi ublažila hronični nedostatak osoblja u školama. Također je obećala uključiti učenike u donošenje odluka koje se odnose na njihov obrazovni sistem. Odustalo se i od planiranog povećanja dijela univerzitetskih upisnina, koje je bilo predviđeno prijedlogom budžeta za sljedeću godinu. Raniji protesti zbog cijena goriva, održani sredinom septembra, potaknuli su Jelisejsku palatu na najavu povećanja subvencija za gorivo određenim privrednim djelatnostima.

U Španiji je socijalistički premijer Pedro Sánchez pokušao progurati hitan zakonodavni paket za zaštitu podstanara i regulaciju tržišta najma. Međutim, prijedlog su u parlamentu blokirale desničarske i krajnje desničarske stranke. Nakon poraza u Kongresu, Sánchez je raspisao prijevremene izbore za 29. novembar, poručivši da mu je potrebna šira progresivna većina kako bi mogao provesti najavljene reforme.

Posebno je neizvjesna situacija u Francuskoj, gdje se nezadovoljstvo obrazovnim sistemom i životnim troškovima ispreplelo s ozbiljnim sukobima demonstranata i policije. Kako navodi The Guardian, Macron je za nedjelju navečer najavio televizijsko obraćanje naciji nakon kriznog sastanka s ključnim ministrima. Njegov ministar unutrašnjih poslova Laurent Nuñez dao je naslutiti da vlada nije spremna na nove ustupke, optužujući pripadnike krajnje ljevice i kriminalne grupe za pljačke i uništavanje zgrada širom Francuske. Francusku u aprilu 2027. godine očekuju predsjednički izbori, što dodatno povećava političku važnost trenutnih događaja.

U Španiji bi se protesti mogli smiriti i prije novembarskih izbora ako vlada uspije osigurati donošenje barem dijela stambenih mjera preko stalnog parlamentarnog odbora, tijela koje djeluje kada parlament ne zasjeda. I Sánchezovi socijalisti i konzervativna Narodna stranka obećavaju povećanje stambene izgradnje te stavljanje stambene politike među glavne prioritete ako pobijede na izborima.

Izvor: Express