Dok američki predsjednik Donald Trump žuri da do Dana zahvalnosti uvjeri Volodimira Zelenskog da prihvati novi mirovni plan, čini se da Moskva ne pokazuje nikakvu namjeru da zaustavi rat. Prema procjenama analitičara, čak i ako ukrajinski predsjednik potpiše dogovor s Washingtonom, ruska invazija će u februaru ući u svoju četvrtu godinu bez vidljivog političkog ili vojnog kraja

Evropski lideri proveli su protekli vikend u još jednoj diplomatskoj „vatrogasnoj“ misiji, nastojeći ispeglati verziju plana koji su nacrtali Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff i Kirill Dmitriev, šef Ruskog fonda za direktna ulaganja. Originalni sporazum zahtijevao je da Ukrajina preda dio teritorije Rusiji, odrekne se ambicije da uđe u NATO i garantuje amnestiju za ruske vojnike i političke dužnosnike optužene za ratne zločine. Uz to, Ukrajini bi bilo zabranjeno stacioniranje stranih trupa, a veličina oružanih snaga ograničena na 600.000 vojnika.

Trump je navodno zaprijetio da će ukinuti dijeljenje američkih obavještajnih podataka Kijevu, ključno za ukrajinske udare duboko u rusku teritoriju, ukoliko Zelenski odbije plan. No, nakon sastanka u Ženevi, predstavnici Kijeva i Washingtona tvrde da je originalni dokument „nepostojeći“ te da je temeljito izmijenjen. Oleksandr Bevz, savjetnik u Zelenskijevom uredu, izjavio je da su „neki punktovi izbačeni, drugi revidirani, a sve ukrajinske zabrinutosti ostale su adresirane“.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul potvrdio je da nova, „pročišćena“ verzija više ne sadrži zabranu ulaska Ukrajine u NATO. Uz to, evropski kontraprijedlozi, posebno prijedlog Francuske, Njemačke i Velike Britanije, uklanjaju obavezu Kijeva da odmah prepusti teritorij i ostavljaju ta pitanja za buduće pregovore. Upravo je to za Ukrajinu ključna „crvena linija“. No isto vrijedi i za Moskvu: Vladimir Putin odbija bilo kakvu diskusiju o granicama koje zahtijeva da budu formalno priznate.

Zbog toga analitičari upozoravaju da je teško očekivati da će Rusija pokazati volju za mir, posebno dok njena vojska napreduje, makar sporo, na istočnoj liniji fronta. Kremlj je kritizirao evropski kontraprijedlog, nazvavši ga „nefunkcionalnim“, a politički komentatori u egzilu upozoravaju da Moskva dokumente vidi prvenstveno kao priliku da posije razdor među evropskim saveznicima i Trumpovom administracijom.

Sumnje u motive originalnog Witkoff–Dmitriev plana pojačale su se prošle sedmice, kada je Zelenski pogođen najvećim korupcijskim skandalom od početka rata. Politički analitičari u Kijevu tvrde da je plan bio osmišljen tako da izazove napetosti između SAD-a i Ukrajine u ključnom trenutku. Iako je portal Axios objavio da je ideja nastala gotovo slučajno, tokom leta Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa iz Bliskog istoka krajem oktobra, u Kijevu vjeruju da je Moskva veoma dobro iskoristila situaciju.

Evropski lideri nastoje zadržati jedinstvo, svjesni da je Trumpova volja za transatlantsku saradnju ograničena. Sir Keir Starmer poručio je da je neophodan „pravedan i trajan mir“, naglašavajući da nikakav sporazum ne smije biti nametnut Ukrajini. Njemački kancelar Friedrich Merz bio je još oprezniji, poručivši da „mir u Ukrajini neće doći preko noći“.

Unatoč tome, Washington šalje signale optimizma. Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da su pregovori „vrlo značajno napredovali“ te da je ostalo još nekoliko otvorenih pitanja prije nego što plan bude poslan Moskvi. „Naravno, Rusi imaju pravo glasa“, dodao je.

Trump, koji se na društvenim mrežama hvali mogućim „velikim napretkom“, istovremeno priznaje da „ne treba vjerovati dok se ne vidi“. Putin je, s druge strane, izbjegao da se obaveže na bilo šta: poručio je da bi prijedlog mogao poslužiti „kao osnova za konačni dogovor“, ali samo uz „suštinske konsultacije“. U razgovoru s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom ponovio je da se osnovne ruske pozicije ne mijenjaju.

Na terenu, rat ostaje brutalan i intenzivan. Ruski dronovi ubili su četvero civila u Harkivu u nedjelju navečer, dok je raketni udar na stambene zgrade u Ternopilju usmrtio 34 osobe, najviše u jednom napadu ove godine. Ukrajinski dronovi pogodili su termoelektranu u blizini Moskve, ostavivši hiljade Rusa bez grijanja.

Premijer Poljske Donald Tusk upozorio je da nikakav dogovor ne smije oslabiti Ukrajinu niti Evropu: „Niko ne želi obeshrabriti Amerikance ili predsjednika Trumpa, ali stabilnost kontinenta ovisi o tome da se sačuva ukrajinska suverenost.“

Ekonomski problemi koji pritišću Rusiju nakon višestrukih sankcija ne djeluju presudno na odluke Kremlja. Iako je Trump nedavno uveo nove mjere protiv ruskih energetskih kompanija, Putin i dalje ima dovoljno resursa da finansira rat. Nema ni naznaka da stanovnici Moskve ili Sankt Peterburga trpe takvu ekonomsku bol koja bi mogla izazvati masovne proteste.

Ukratko, Zapad se sve više okreće diplomatskim rješenjima, ali bez jasne spremnosti Rusije da okonča agresiju. Čak i ako dođe do nekog dogovora u Washingtonu, Berlinu ili Ženevi, stvarnost na terenu sugerira da se rat neće završiti brzo i da će se ukrajinski narod i dalje suočavati s razaranjem, dok velike sile pokušavaju iscrtati okvir mogućeg mira.

IZVOR: The Times