U srijedu, 17. decembra, u sjedištu Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, održana je promocija Edicije „Ljiljan“ i knjige dr. sc. Alena Kalajdžije „Na lahkom i mehkom jeziku bosanskom. Suglasnik h u bosanskom jeziku“. Knjiga je zamišljena kao popularno-naučni, praktični priručnik, koji iz jedne naizgled „male“ teme – glasa h – otvara širu raspravu o normi, praksi, historiji i identitetu jezika. Na promociji je govorio autor, recenzentica dr. sc. Ermina Ramadanović i glavni urednik izdavaštva Filip Mursel Begović.

U autorskom opisu knjige koja je promovirana u Zagrebu, h se nudi kao fenomen koji je u bosanskome „i zvuk i znak pripadanja“, a analiza je građena na preko 130 izdvojenih leksičkih pojava, provjerenih kroz kriterije pravilnosti, etimologije, norme, korpusne potvrđenosti i razlikovnosti spram bliskih standardnih sistema.

Razgovor na promociji vođen je u tonu koji je svjesno izbjegavao prečace i ideološke rovove, pa se kroz pitanja otvarala razlika između deskriptivnog (opisujem kako ljudi govore) i normativnog (preporučujem kako treba pisati/govoriti). U tom ključu govorilo se i o čestoj javnoj simplifikaciji da je suglasnik h „samo politika“.

U raspravi se insistiralo da se svaka tvrdnja vraća na praksu, jezičku građu i metod, a ne na etikete – šta je etimologija, šta norma, a šta predrasuda, te kako h može biti i fonetska činjenica i kulturni znak „bez da postane politička palica“.

H kao trag identiteta

Kalajdžija problem h objašnjava kao pitanje koje se najbolje vidi „u kontrastivnom posmatranju“ bosanskog spram jezika s kojima stoji „rame uz rame“, naglašavajući da se „fonemom h označava svojevrsni kulturni znak utisnut u jeziku“.

U istom odgovoru dodaje da ovaj suglasnik „nedvosmisleno ukazuje na trag bosanskog jezičkog identiteta“ i to ne samo u standardu, nego i u razgovornom jeziku, dijalektu, žargonu i književnojezičkoj tradiciji.

To je, ujedno, i temelj knjige. Naime, tražiti „tačke pomirenja“ između standarda i nestandarda, ne pomjeranjem granica, nego razumijevanjem jezika kao sredstva spoznajno-kulturne identifikacije.

Jedna od govornica i recenzentica knjige, dr. sc. Ermina Ramadanović (Institut za hrvatski jezik), naglasila je da posebna vrijednost knjige u tome što se autor, nakon temeljitog naučnog istraživanja i oslonca na bogatu literaturu, odlučio za „znanstveno-popularan oblik, blizak općem čitateljstvu“.

Ramadanović je podsjetila i na to da takav „most“ prema čitatelju nije jednostavan jer traži i pozadinsko znanje i dar pisanja da se kompleksna etimološka građa približi „običnom“ korisniku, a da se ne izgubi naučna tačnost.

U izdanju je doista naglašena praktična strana izdanja pa nakon teorijskog okvira slijedi niz abecedno poredanih „minimonografija“ (npr. aj i haj, bahnuti, čahura, gruhnuti, sevdah), te završni prilozi (rezime, glosar, bibliografija i korpus „Rječnici i pravopisi“) – što knjigu čini „praktičnim priručnikom, nastavnim i uredničkim pomoćnikom“.

Knjiga je namijenjena širokom krugu čitatelja: učenicima i studentima, roditeljima, lektorima, novinarima i urednicima. Posebno je preporučena kao lektira bošnjačkoj djeci u Hrvatskoj koja pohađaju nastavu po modelu C, ali i kao priručnik nastavnicima koji traže pouzdane, primjerima potkrijepljene odgovore o bosanskom jeziku „bez neprohodnih teorijskih barijera“.

Institucije, dijaspora i digitalni alati

Dio razgovora otvorio je i pitanja institucija i jezičke infrastrukture – šta se iz hrvatskog iskustva standardizacije i priručnika može prenijeti, a šta ne, te kako čuvati jezik u dijaspori kroz škole, lektorate i udruge.

Kalajdžija je, među ostalim, apostrofirao potrebu za digitalnim rječnikom bosanskog jezika i razvojem digitalnih alata za učenje, posebno za iseljeništvo, podsjećajući da je pokušaj uspostave Bosanskog elektronskog korpusa (BEK) ranije zastao zbog nedostatka adekvatne informatičke podrške.

U istom kontekstu govorio je i da bi se katedre bosnistike trebale otvarati i u Hrvatskoj i drugim zemljama, uz dugoročnu strategiju i saradnju univerziteta.

Izdanje Kalajdžijine knjige je objavljeno u Zagrebu 2025. godine, u nakladi „Bošnjaci zajedno! – Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Hrvatskoj“.

Projekt je financiran sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te se održava pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića.

Fotografije: Stipe Majić / Časopis Bosna