Treće zemlje u koje su prethodno deportirani migranti uključuju El Salvador, Libiju i Južni Sudan – sve zemlje sa ozbiljnim sigurnosnim izazovima.

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država odobrio je ponovni početak deportacija nedokumentiranih migranata u treće zemlje – države koje nisu njihova domovina – bez mogućnosti da migranti ulože žalbu na svoje odredište, izazivajući oštre kritike branilaca ljudskih prava i liberalnih sudija.

Odluka je donijeta sa šest glasova za i tri protiv, a tri liberalne sutkinje – Sonia Sotomayor, Elena Kagan i Ketanji Brown Jackson – dale su snažan prigovor. U svom izdvojenom mišljenju, Sotomayor je upozorila da odluka omogućava “flagrantno nezakonito ponašanje” administracije, koje “izlaže hiljade ljudi riziku od mučenja ili smrti”.

“Vlada je jasno pokazala da se ne osjeća obavezanom poštovati zakon – slobodno deportira bilo koga, bilo gdje, bez obavijesti i prava na saslušanje,” napisala je Sotomayor.

Odluka je odgovor na hitan zahtjev Ministarstva pravde da se ukine prethodna zabrana deportacija u treće zemlje, koju je u aprilu izdao okružni sudija Brian Murphy u Massachusettsu. On je tada presudio da migrantima mora biti omogućeno barem 15 dana da ospore deportaciju i dokažu da bi u trećoj zemlji mogli biti izloženi zlostavljanju, mučenju ili smrtonosnoj opasnosti.

Treće zemlje u koje su prethodno deportirani migranti uključuju El Salvador, Libiju i Južni Sudan – sve zemlje sa ozbiljnim sigurnosnim izazovima. U konkretnom slučaju koji je inicirao pravni spor, administracija Donalda Trumpa pokušala je deportirati osam muškaraca, od kojih je samo jedan bio porijeklom iz Južnog Sudana. Ostali su iz Mjanmara, Kube, Vijetnama, Laosa i Meksika, a svi su ranije osuđeni za krivična djela.

Sudac Murphy je 21. maja obustavio njihovu deportaciju u Južni Sudan, ali su muškarci već bili ukrcani na let. Avion je potom preusmjeren na američku vojnu bazu u Džibutiju, gdje sada čekaju daljnju odluku u – prema izvještaju Reutersa – improviziranom smještaju unutar kontejnera za robu.

Vrhovni sud nije objasnio svoju odluku, ali su konzervativni glasovi nadjačali prigovore. Ministarstvo za domovinsku sigurnost (DHS) pozdravilo je odluku kao “pobjedu za sigurnost američkog naroda” i izjavilo da se sada mogu ukloniti migranti koje njihove matične zemlje ne žele nazad – uključujući, kako su naveli, “ubice, silovatelje i narko-trafikante”.

“Ako bi ovi aktivistički suci imali zadnju riječ, zločinci koje ne žele ni vlastite zemlje šetali bi slobodno američkim ulicama,” saopćio je DHS putem društvene mreže X.

“Sada možemo pokrenuti avione za deportaciju.”

Administracija Donalda Trumpa, koji je od januara ponovo u Bijeloj kući, agresivno nastoji provesti masovne deportacije, često zaobilazeći uobičajene pravne procese. Iako je više sudova – uključujući i Vrhovni sud u ranijim slučajevima – ranije blokiralo neke mjere zbog kršenja prava migranata, ova odluka predstavlja značajan zaokret.

Organizacije za ljudska prava i migracijski pravnici osudili su odluku, upozoravajući da se deportacijom u treće zemlje, bez mogućnosti pravnog osporavanja, krši međunarodno pravo i osnovna ljudska prava.

“Ovo nije samo napad na migrante, već i na temelje američkog pravnog sistema,” rekla je jedna od odvjetnica migrantske koalicije iz New Yorka.

“Ljude se doslovno šalje u ratne zone bez pitanja.”

Dok se apelacijski proces nastavlja, deportacije će se, zahvaljujući odluci Vrhovnog suda, ipak odvijati – čak i prema zemljama koje službeno ne sarađuju s američkom vladom, poput Libije i Južnog Sudana.