Čak 53% Trumpovih glasača protivi se američkom sudjelovanju u izraelskim napadima na Iran. Samo 19% podržava američku vojnu intervenciju.
Većina glasača koji su podržali Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2024. godine protivi se vojnom uključivanju Sjedinjenih Američkih Država u sukob između Izraela i Irana, pokazuje anketa provedena tokom proteklog vikenda. Rezultati odražavaju sve izraženije protivljenje unutar Republikanske stranke prema Trumpovim prijetnjama upotrebe američke vojne sile bez šire političke i institucionalne podrške.
Prema sveobuhvatnom istraživanju koje su sproveli The Economist i YouGov, čak 53% Trumpovih glasača protivi se američkom sudjelovanju u izraelskim napadima na Iran. Samo 19% podržava američku vojnu intervenciju, dok 63% ispitanika želi da se SAD angažuje u pregovorima s Iranom oko njegovog nuklearnog programa.
Ovakvi rezultati potvrđuju dugogodišnji stav američke javnosti da se iranske nuklearne ambicije trebaju riješiti diplomatskim putem. Anketa Chicago Council on Global Affairs i Ipsosa iz aprila ove godine pokazala je da osam od deset Amerikanaca preferira diplomatski pritisak ili pojačane ekonomske sankcije kako bi se ograničilo iransko obogaćivanje uranijuma.
U međuvremenu, sve više republikanskih političara i Trumpovih saveznika javno izražava protivljenje mogućnosti da predsjednik unilateralno angažuje američke trupe bez odobrenja Kongresa. Kongresmen Thomas Massie iz Kentuckya poručio je putem društvene mreže X: „Ovo nije naš rat. Ali i da jeste, po ustavu Kongres mora odlučiti o tome.“
Slično razmišlja i Tim Burchett, republikanski predstavnik iz Tennesseeja, koji je u izjavi za CNN rekao da želi „minimalno“ američko učešće u eskalirajućem sukobu na Bliskom istoku. „Ne trebamo još jedan beskonačni rat. Stari ljudi donose odluke, a mladi umiru – to je istorija ratovanja“, kazao je.
I među općom populacijom, 60% ispitanika smatra da se SAD treba povući i izbjeći vojno uključivanje. Prethodne ankete također su pokazivale da je pregovaračko rješenje s ciljem postizanja novog, obavezujućeg nuklearnog sporazuma sa Iranom najpoželjnija opcija za američku javnost.
Čak i ako diplomatija ili sankcije ne daju rezultate, anketa Ipsosa otkriva da bi Amerikanci radije pribjegli alternativnim metodama. Šezdeset posto ispitanika podržalo bi američke sajber napade na Iran, dok bi samo 48% podržalo zračne napade na nuklearna postrojenja.
Iako je u prošlogodišnjoj Gallupovoj anketi čak 77% Amerikanaca ocijenilo iransko razvijanje nuklearnog oružja kao „kritičnu prijetnju“ sigurnosti SAD-a, kasnija istraživanja pokazuju da postoji vrlo malo javne podrške za vojnu akciju kao odgovor na tu prijetnju.
Ovi rezultati predstavljaju dodatni izazov za administraciju Donalda Trumpa, koja se sve više suočava s otporom ne samo među glasačima, već i unutar vlastite stranke.
Senator Lindsey Graham i drugi zagovornici tvrde linije pozvali su Donalda Trumpa da „dovrši posao“, čak i ako to znači američku vojnu akciju protiv iranskih nuklearnih postrojenja.
Ali, s druge strane, senator Tim Sheehy iz Montane, bivši pripadnik jedinice SEAL, upozorio je da je nerealno vjerovati kako bi bombardiranje iranskog postrojenja u Fordowu bilo dovoljno da se okonča sukob, poredeći trenutnu situaciju s Kubanskom raketnom krizom 1962. godine.
Senator Rand Paul ostaje među rijetkima koji oštro upozoravaju da bi preventivni napad bio neustavan i mogao uvući SAD i njene saveznike u nepredvidiv rat.
Ove podjele odražavaju šire pukotine unutar Republikanske stranke, koja se još uvijek oblikuje prema Trumpovoj političkoj viziji. Ipak, konačna odluka o potencijalnom širenju američkog učešća u sukobu ostaje u Trumpovim rukama – a većina stranke, bez obzira na nesuglasice, vjerovatno će ga slijediti.
