Deklaracija predviđa da Hamas mora predati vlast i oružje Palestinskoj upravi, uz podršku međunarodne zajednice, kako bi se stvorili uslovi za suverenu i nezavisnu palestinsku državu. Iz Izraela poručuju da nikada neće prihvatiti palestinskiu državu, a protiv su bili još SAD i Mađarska, suzdržane Albanija, Češka, Sjeverna Makedonija.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je podršku formiranju palestinske vlade bez Hamasa, u sklopu pažljivo uspostavljenog kompromisa u kojem su se arapske države obavezale da će snažnije osuditi napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u zamjenu za jasnu podršku palestinskoj državi.

Cilj rezolucije je pokazati da su Izrael i Sjedinjene Države izolirane u protivljenju dugoročnom rješenju rata u Gazi, te naglasiti kako zemlje poput Njemačke – tradicionalno snažne saveznice Izraela – sada podržavaju model u kojem Palestinska uprava preuzima vlast na Zapadnoj obali i u Gazi.

Rezolucija, poznata kao Njujorška deklaracija, usvojena je sa 142 glasa za, 10 protiv i 12 suzdržanih. Deklaracija, koju su u julu oblikovale Francuska i Saudijska Arabija, sadrži dosad najžešću osudu Hamasa usvojenu u UN-u. U tekstu se navodi: „Oštro osuđujemo napade Hamasa na civile 7. oktobra“ te „Hamas mora osloboditi sve taoce“ u Gazi.

Protiv su glasale SAD, Izrael, Mađarska i Argentina, dok je među suzdržanima bilo i nekoliko evropskih država.

Deklaracija otvara put jednodnevnoj UN konferenciji o rješenju u formi dvije države, koja će biti održana u New Yorku neposredno prije početka zasjedanja Generalne skupštine na visokom nivou. Očekuje se da će tom prilikom nekoliko država, među njima Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Australija, formalno priznati Palestinu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacio je rezoluciju, ponovivši da Izrael „nikada neće prihvatiti palestinsku državu“.

Trenutno tri četvrtine članica UN-a priznaje palestinsku državu, proglašenu 1988. godine u egzilu. Među velikim evropskim zemljama, samo Njemačka i Italija još uvijek odbijaju priznanje, iako se u Italiji sve češće javljaju podjele unutar vladajuće koalicije. Pet evropskih država već je uvelo zabranu uvoza proizvoda iz izraelskih ilegalnih naselja.

Deklaracija predviđa da Hamas mora predati vlast i oružje Palestinskoj upravi, uz podršku međunarodne zajednice, kako bi se stvorili uslovi za suverenu i nezavisnu palestinsku državu. Također se spominje raspoređivanje „privremene međunarodne misije stabilizacije“ u Gazi, pod mandatom Vijeća sigurnosti UN-a, s ciljem zaštite civila, jačanja kapaciteta palestinske države i pružanja sigurnosnih garancija i Palestini i Izraelu.

Hamas je poručio da neće pristati na razoružanje dok ne bude uspostavljena suverena palestinska država.

Izraelski ambasador pri UN-u Danny Danon odbacio je rezoluciju kao „pozorište za medijske naslove, a ne ozbiljan pokušaj uspostavljanja mira“.

Rezolucija je usvojena u trenutku kada Vijeće sigurnosti UN-a osuđuje bombardiranje Katara, bez direktnog navođenja Izraela kao odgovorne strane. Premijer Katara, šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani, sastao se s Donaldom Trumpom kako bi razjasnio šta su SAD znale o napadu na Hamasove predstavnike u Dohi i zašto američki avioni stacionirani u Kataru nisu reagirali na izraelske napade.

Katar priprema Arapsko-islamski samit u Dohi, a sve su glasniji zahtjevi prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima da suspendiraju Abrahamov sporazum potpisan s Izraelom 2020. godine.

Dodatnu buru izazvala je izjava bivšeg načelnika Generalštaba izraelske vojske, generala Herzija Halevija, koji je potvrdio da je u ratu u Gazi više od 200.000 Palestinaca ubijeno ili ranjeno. Halevi je kazao da vojni pravnici nikada nisu ograničili operacije IDF-a, implicirajući da je njihova uloga više propagandna nego pravna – da opravdaju izraelske akcije pred svijetom.

Zvanična statistika Ministarstva zdravstva u Gazi trenutno navodi 64.718 poginulih i 163.859 ranjenih od oktobra 2023., dok međunarodne humanitarne organizacije ocjenjuju te brojke pouzdanim, iako ih Izrael uporno osporava. Prema procurjelim podacima iz izraelske vojske, više od 80% stradalih su civili.

Halevijeve riječi izazvale su oštre reakcije izraelskih pravnika i organizacija za ljudska prava, koji tvrde da je time potvrđeno da vojni savjetnici služe tek kao „pečat odobravanja“ za operacije u Gazi.