Tehnologija može biti saveznik, ali u kontekstu nuklearne moći, njeno prepuštanje mašinama bez jasnih ograničenja moglo bi imati smrtonosne posljedice za cijeli svijet.

Dok svijet s napetošću promatra sve veće globalne tenzije i rizike od novih sukoba, jedno novo upozorenje izaziva posebnu zabrinutost: mogućnost da umjetna inteligencija (AI) igra ključnu ulogu u donošenju odluka o upotrebi nuklearnog oružja.

Prema najnovijem izvještaju švedskog Instituta za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI), kombinacija napredne tehnologije i nuklearne moći mogla bi dovesti do katastrofalnih posljedica. Izvještaj naglašava da, iako se dugi niz godina činilo da se svijet udaljava od nuklearne prijetnje, današnji trendovi pokazuju suprotno – ne samo da se arsenali ne smanjuju, već se aktivno moderniziraju i proširuju.

„Svjedočimo potencijalnom početku nove nuklearne utrke u posebno opasnom trenutku globalne nestabilnosti“, izjavio je Dan Smith, direktor SIPRI-ja.

Prema podacima iz analize, danas u svijetu postoji 12.241 nuklearna bojeva glava, pri čemu Sjedinjene Američke Države i Rusija i dalje drže najveći dio zaliha. Uloga drugih sila poput Kine, Indije i Sjeverne Koreje takođe sve više raste. Iako je od kraja Hladnog rata postojao trend smanjenja nuklearnog naoružanja, taj je trend sada zaustavljen. „Nalazimo se na prekretnici. Period globalne denuklearizacije je, čini se, završen“, rekao je Hans Kristensen, SIPRI-jev stručnjak za nuklearno oružje.

Ono što ovu situaciju dodatno pogoršava jeste sve veća integracija umjetne inteligencije u vojne procese i odluke. U kriznim situacijama, vođe država često imaju svega nekoliko minuta da odluče da li će odgovoriti nuklearnim udarom. U takvom okruženju, mogućnost oslanjanja na AI kako bi se ubrzala analiza podataka i odluka djeluje primamljivo – ali je istovremeno izuzetno rizična.

AI sistemi, iako sposobni za brzo procesuiranje ogromnih količina informacija, podložni su greškama u algoritmima, lošem tumačenju podataka ili tehničkim kvarovima. Jedna takva greška mogla bi u trenu izazvati lančanu reakciju s nesagledivim posljedicama.

„Utrka za dominaciju u AI tehnologiji već je počela – kako u napadačkom, tako i u odbrambenom kontekstu“, stoji u izvještaju. „Ali predaja odluka o nuklearnom oružju strojevima – to je korak koji čovječanstvo ne smije dopustiti“, upozorava Smith.

Najmračniji scenarij koji istraživači opisuju jeste onaj u kojem AI ne samo da sudjeluje u odlučivanju, već potencijalno donosi odluku potpuno autonomno – bilo zbog pogrešnog signala, nesporazuma, ili neautoriziranog aktiviranja.

„Ako ikada dođe do trenutka da algoritam samostalno odluči kada je vrijeme za nuklearni udar – tada ćemo zaista biti na ivici apokalipse“, zaključuje Smith.

Ovaj izvještaj dolazi kao otrežnjujući poziv svjetskim liderima: tehnologija može biti saveznik, ali u kontekstu nuklearne moći, njeno prepuštanje mašinama bez jasnih ograničenja moglo bi imati smrtonosne posljedice za cijeli svijet.