Nedavne odluke Donalda Trumpa dramatično su promijenile odnos Sjedinjenih Američkih Država s Ukrajinom. U ponedjeljak je Trump zaustavio isporuku vojne opreme, što je predstavljalo značajan izazov za kijevske trupe. Uslijedio je još pogubniji potez: ukidanje razmjene obavještajnih podataka. Te su informacije ranije davale Ukrajini stratešku prednost, omogućujući joj da predvidi rusku invaziju 24. februara 2022. i organizira uspješnu odbranu oko Kijeva i Harkiva.

Bez te podrške, Ukrajina je sada ranjiva, oslanjajući se na vlastite zastarjele radarske sisteme, koji nemaju dovoljnu sofisticiranost za pravovremeno otkrivanje ruskih dronova, projektila i bombardera kako bi upozorili civile. Gubitak ove sposobnosti ranog upozorenja vjerojatno će rezultirati povećanim brojem civilnih žrtava, što je izazvalo bijes i zabrinutost u Ukrajini i šire.

Trumpova administracija opravdava ove mjere kao dio šire strategije za prisiljavanje Ukrajine na mirovne pregovore s Rusijom, navodno prema uslovima već dogovorenim između Washingtona i Moskve. Bijela kuća je naznačila da bi se pomoć i saradnja mogle nastaviti čim Kijev pristane na određeni datum, vrijeme i mjesto za pregovore – pristup koji kritičari opisuju kao prisilan, a ne diplomatski.

Ukrajinski čelnici, uključujući Andrija Jermaka, bliskog saradnika predsjednika Volodimira Zelenskog, obratili su se Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, tražeći podršku kako bi se glas Ukrajine čuo u Washingtonu.

Situacija bi se mogla dodatno pogoršati ako Trump, savjetovan od Elona Muska, odluči isključiti Ukrajinu iz satelitske mreže Starlink, ključne komunikacijske žile kucavice na bojištu. Starlink, kojim upravlja Muskov SpaceX, bio je nezamjenjiv za ukrajinske vojne operacije, povezujući komandna središta s prvim linijama. Ako se taj servis ukine, Ukrajina bi ostala izolirana i faktički vraćena u ratovanje iz 20. stoljeća. Ova mogućnost izazvala je napetosti s Poljskom, koja trenutno finansira 20.000 Starlink terminala za ukrajinsku upotrebu.

Muskova uloga u ovoj priči posebno je kontroverzna. U početku je pružio Starlink usluge Ukrajini besplatno nakon ruske invazije 2022., čime je zaradio pohvale za svoju podršku. Međutim, njegov stav se s vremenom promijenio. Kasnije je zatražio plaćanje od američke vlade za održavanje usluge i 2023. privremeno prekinuo pristup kako bi spriječio ukrajinski napad na rusku flotu u Crnom moru na Krimu – potez koji je bio u skladu s njegovim sve većim simpatijama prema Moskvi.

Musk, koji navodno redovno razgovara s Vladimirom Putinom, javno je pozvao Zelenskog da odstupi i čak podržao ruske stavove o Krimu, što je u suprotnosti s ukrajinskim suverenitetom nad tom teritorijom. Ova promjena stava potakla je nagađanja o njegovom utjecaju na Trumpovu politiku prema Ukrajini.

U međuvremenu, Evropa pokušava popuniti prazninu. Francuska satelitska kompanija Eutelsat, putem svoje podružnice OneWeb, istražuje mogućnosti zamjene Starlinkovih usluga. Međutim, OneWebovih 600 satelita u niskoj orbiti i Eutelsatovih 35-38 geostacionarnih satelita blijedi su u poređenju s mrežom Starlinka koja broji 7.086 satelita – i raste. OneWebovi terminali, dizajnirani za institucionalnu, a ne individualnu upotrebu, takođe su manje prenosivi i prilagodljivi od Starlinkovih, što ograničava njihovu korisnost u dinamičnom ratnom području. Unatoč tim nedostacima, OneWeb predstavlja potencijalnu neameričku alternativu.

Evropska komisija razmatra mogućnost davanja Ukrajini pristupa GovSatComu, sigurnom satelitskom komunikacijskom sistemu za zemlje EU, iako on neće biti operativan do 2026. Amazonov projekt Kuiper, još jedan konkurent Starlinku, takođe je godinama udaljen od potpunog razvoja. U međuvremenu, Francuski je ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu potvrdio da Pariz dijeli svoje suverene obavještajne podatke s Ukrajinom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zagovara veću evropsku vojnu nezavisnost, pozivajući kontinent da ojača svoje odbrambene industrije i smanji ovisnost o američkoj opremi – ovisnost koju je razotkrio Trumpov zaokret u politici.

Posljedice Trumpovih odluka nadilaze Ukrajinu. Direktor CIA-e John Ratcliffe okarakterizirao je pauzu u razmjeni obavještajnih podataka kao privremenu mjeru za poticanje mirovnih pregovora. Ipak, taj potez narušio je odnose s evropskim saveznicima i izazvao pitanja o pouzdanosti SAD-a. Ukrajina, nekoć podržana američkim obavještajnim podacima u stvarnom vremenu koji su pomagali u ciljanju ruskih generala i odbijanju napada, sada se suočava s neizvjesnom budućnošću. Gubitak te podrške ometa njenu sposobnost upravljanja naprednim sistemima poput HIMARS-a i ATACMS-a, kao i njenim dalekometnim dronovima, ostavljajući operatore projektila slijepima za ciljeve unutar Rusije.

Za Ukrajinu su ulozi egzistencijalni. Vlada predjednika Zelenskog pod pritiskom je da pregovara pod nepovoljnim uslovima. Putin, ohrabren Trumpovim zaokretom i Muskovom retorikom, odbio je ponudu Zelenskog za primirje s današnjim naletom od 183 drona i tri balistička projektila. Dok se Ukrajina priprema za sljedeći udarac – potencijalnI gubitak Starlinka – njeni čelnici i građani pitaju se koliko daleko će Trump ići da udovolji Moskvi i po koju cijenu za njihov opstanak.