Fordo je, prema procjenama, središnje mjesto iranskog nuklearnog programa, dok se u Isfahanu navodno skladište balističke rakete najvećeg dometa. Ako su Trumpove tvrdnje tačne, iranski program razvoja nuklearnog i konvencionalnog oružja mogao bi biti vraćen godinama unazad. Ključno pitanje sada glasi: kako će Iran odgovoriti na ovaj napad — prvi američki vojni udar na iransku teritoriju od Islamske revolucije predvođene ajatolahom Homeinijem 1979. godine?
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je objavio putem društvenih mreža da su američki avioni izveli napad na tri ključna iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan. Napad je, kako je izjavio republikanski lider, bio „uspješan“. Američki bombarderi, koji su prethodno mobilizovani iz baze u saveznoj državi Missouri prema Pacifiku, uspjeli su se povući iz iranskog zračnog prostora nakon što su izvršili misiju.
Trump je naglasio da je na postrojenje Fordo bačen „čitav tovar bombi“, sugerišući na upotrebu masivnih razarajućih eksploziva.
Ova vojna operacija izazvala je ozbiljnu zabrinutost u vezi s mogućom eskalacijom šireg sukoba na Bliskom istoku. Huti iz Jemena već su zaprijetili napadima na američke brodove ukoliko se SAD aktivno uključe u ofanzivu protiv Irana. Teheran je također upozorio da bi američka intervencija u sukobu između Irana i Izraela mogla biti „veoma, veoma opasna“ za sve strane.
U međuvremenu, sukobi između Izraela i Irana se nastavljaju. Iran je u subotu ispalio novu seriju projektila prema Tel Avivu, dok je Izrael odgovorio novim zračnim napadima na iranska nuklearna postrojenja.
Američki predsjednik je još u četvrtak najavio da će sebi dati dvije sedmice da odluči o eventualnom napadu na iranska nuklearna postrojenja. No, trebalo mu je svega 48 sati da povuče SAD direktno u ratni sukob između Teherana i Tel Aviva. U kratkom obraćanju naciji iz Bijele kuće, Trump je izjavio da su napadnute tri najveće iranske nuklearne baze „potpuno i u potpunosti uništene“.
„Sada je na Iranu red da djeluje: ako ne pristane na okončanje svog nuklearnog programa, slijediće još teži udarci“, upozorio je američki predsjednik.
Fordo je, prema procjenama, središnje mjesto iranskog nuklearnog programa, dok se u Isfahanu navodno skladište balističke rakete najvećeg dometa. Ako su Trumpove tvrdnje tačne, iranski program razvoja nuklearnog i konvencionalnog oružja mogao bi biti vraćen godinama unazad. Ključno pitanje sada glasi: kako će Iran odgovoriti na ovaj napad — prvi američki vojni udar na iransku teritoriju od Islamske revolucije predvođene ajatolahom Homeinijem 1979. godine?
„Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora prihvatiti mir. Ako ne, budući napadi biće mnogo veći — i mnogo lakši“, poručio je Trump, okružen državnim sekretarom Marcom Rubiom, ministrom odbrane Peteom Hegsethom i potpredsjednikom JD Vanceom. Hegseth i načelnik Združenog generalštaba, general Dan Caine, trebali bi održati danas konferenciju za medije s dodatnim operativnim detaljima.
„Današnje mete bile su najteže i možda najubojitije. Ali, ako mir uskoro ne dođe, ciljat ćemo druge mete s preciznošću, brzinom i vještinom“, naglasio je Trump, zvučeći ratobornije nego ikad.
Trump je na predsjedničkim izborima pobijedio dijelom i zahvaljujući obećanju da će izbjeći ratove u inostranstvu. No, ovim potezom SAD se ponovo potpuno uključuju u ratni sukob na Bliskom istoku — dvadeset godina nakon invazija na Irak i Afganistan.
Ovaj put, Trump je u potpunosti podržao argument izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je Iran bio — ili je do subote bio — korak do izrade nuklearne bombe. To je i bio povod za izraelski napad 13. juna, koji je pokrenuo lanac događaja i sadašnju krizu.
Zanimljivo je da su i same američke obavještajne službe smatrale da Iran ne pokušava razviti nuklearno oružje. Direktorica Nacionalne obavještajne službe, Tulsi Gabbard — imenovana upravo od strane Trumpa u januaru — to je svjedočila pred Kongresom u martu. „Griješite“, odgovorio je Trump u petak, po drugi put javno odbacujući nalaze vlastitih obavještajaca.
Netanyahu je čestitao Trumpu na, kako je rekao, „hrabroj inicijativi“: „Istorija će pamtiti predsjednika Trumpa kao čovjeka koji je spriječio najopasniji režim svijeta da dođe do najopasnijeg oružja.“
Trump je u svom govoru jasno dao do znanja da je operacija izvedena u potpunoj saradnji s Izraelom. „Radili smo kao tim, kao nikada do sada, i napravili ogroman korak ka eliminaciji ove užasne prijetnje za Izrael“, rekao je.
Trump je najavu napada objavio na društvenim mrežama rano uveče, samo nekoliko minuta nakon što je Bijela kuća medijima poručila da toga dana neće biti dodatnih aktivnosti. Ranije tog dana, visoki zvaničnici potvrdili su da su bombarderi B-2, jedini sposobni da nose 13.000 kilograma teške bombe koje mogu prodrijeti u podzemne bunkere, poletjeli iz baze u Wisconsinu prema Pacifiku.
No, prema izvještajima Fox Newsa, to je bila varka. Pravi napadni avioni krenuli su prema Iranu s istoka. Cijela operacija imala je za cilj da iznenadi svijet.
„Uspješno smo izveli udare na tri iranske nuklearne baze, uključujući Fordo, Natanz i Isfahan. Svi avioni su sada van iranskog zračnog prostora i vraćaju se u baze“, objavio je Trump.
U svom obraćanju Trump je naveo da je na Fordo bačen „čitav tovar bombi“, konkretno se radilo o GBU-57 — bunker-buster bombama od 13 tona. Ovo je prvi put da su ove razorne bombe korištene u borbi. Prema informacijama voditelja Fox Newsa, Seana Hannityja, SAD su upotrijebile između pet i šest takvih bombi, kao i oko 30 Tomahawk projektila ispaljenih s podmornica i razarača.
SAD trenutno imaju oko 40.000 vojnika raspoređenih na Bliskom istoku. Zbog rasta tenzija, američka vojska dodatno je ojačala prisustvo F-16, F-22 i F-35 borbenih aviona, kao i nosača aviona USS Nimitz koji je premješten iz jugoistočne Azije.
Trump je proteklih dana sve otvorenije koristio ratobornu retoriku, pozivajući Iran da prekine obogaćivanje uranija. Prošlog ponedjeljka čak je pozvao stanovnike Teherana da što prije napuste glavni grad.
Tri dana kasnije, putem glasnogovornice Karoline Leavitt, najavio je da će sebi dati još dvije sedmice za odluku, u želji da pruži šansu diplomatiji. Međutim, izraelski napadi su prekinuli kontakte prije deset dana. Njegova najava sada izgleda ili kao dimna zavjesa, ili kao izraz nestrpljenja.
Američka ofanziva pokrenuta je samo 24 sata nakon što su evropski zvaničnici u Ženevi razgovarali s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem, u pokušaju da se pronađe diplomatsko rješenje. No, Trump je istog dana izrazio pesimizam: „Iranci ne žele da razgovaraju s Evropljanima. Oni žele da razgovaraju s nama. Evropa neće moći pomoći.“
Iran uporno negira da razvija nuklearno oružje, ali Izrael odbacuje te tvrdnje. Od napada 13. juna, dvije zemlje redovno razmjenjuju vatru. Pitanje koje visi u zraku je: kako će Iran sada odgovoriti?
Režim u Teheranu već je ranije upozoravao da će u slučaju napada uzvratiti na američke baze u regiji. Trumpova odluka može izazvati reakcije i unutar njegove stranke, gdje izolacionističko krilo MAGA pokreta izražava protivljenje vojnoj intervenciji.
Analitičar libertarijanskog Cato instituta, Jon Hoffman, upozorava: „Rat s Iranom nije ‘America First’. To je ‘America Last’. Uništavanje nuklearnih postrojenja je izraelski manevar da uvuče SAD u rat. Trump želi ‘totalnu pobjedu’, ali ona u ovom slučaju nije moguća — samo katastrofa.“
Jennifer Kavanagh iz think-tanka Defense Priorities smatra da će Trumpova odluka otežati postizanje diplomatskog dogovora s Iranom: „Iran sada nema nikakav razlog da vjeruje u Trumpove pregovore. Iako nije bilo dokaza da Iran ima bombu, sada će Teheran vjerovatno krenuti tim putem — kao i druge zemlje — čime se ruši režim neširenja nuklearnog oružja koji postoji već decenijama.“ IZVOR: El Pais
