Administracija koristi državne institucije kako bi vršila ekonomski pritisak na kritičke medije, čime se ugrožava pluralizam i nezavisno izvještavanje.
Sjedinjene Američke Države decenijama su, uprkos vlastitim nedostacima, važile za globalnog zagovornika ljudskih prava. Međutim, s povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, međunarodne organizacije upozoravaju na dramatičan zaokret: zemlja koja je dugi niz godina vršila pritisak na autoritarne režime sada se sve češće sama pojavljuje kao predmet zabrinutosti.
Prema ocjeni Amnesty Internationala, američka administracija više ne pokazuje ni minimalnu obavezu prema zaštiti ljudskih prava, što SAD stavlja u isti fokus u kojem su nekada bili Sjeverna Koreja, Kina, Rusija i neke druge zemlje.
Prema analizi Amnesty Internationala, kršenja ljudskih prava u SAD-u nisu nova pojava, ali se radikalno promijenio odnos državnog vrha prema tim pitanjima. Trenutna administracija ne samo da zanemaruje međunarodne obaveze već aktivno radi na potkopavanju ključnih sporazuma i globalnih mehanizama zaštite ljudskih prava. Time se ruši transatlantski konsenzus koji je, gotovo osam decenija, povezivao republikanske i demokratske administracije oko temeljnih standarda.
Posebno zabrinjavaju antimigracijske politike koje su postale centralni element unutrašnje sigurnosne agende. Raste broj slučajeva razdvajanja porodica, deportacija bez sudskih naloga, te hapšenja koja provode maskirane policijske jedinice bez jasnog pravnog okvira. Istovremeno, pristup osnovnim životnim potrebama – hrani, smještaju, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju – postaje sve ograničeniji, što pogađa najranjivije slojeve stanovništva.
Iako određeni dio biračkog tijela podržava oštrije kontrole migracija, organizacije za ljudska prava upozoravaju da je veliki broj građana glasao uvjeren da će se politika odnositi samo na “kriminalne i opasne migrante”, dok se sada primjenjuje široko i arbitrarno.
Dodatni alarm izaziva stanje slobode medija. Prema navodima Amnesty Internationala, administracija koristi državne institucije kako bi vršila ekonomski pritisak na kritičke medije, čime se ugrožava pluralizam i nezavisno izvještavanje. Trumpovo umanjivanje značaja ubistva saudijskog novinara Jamala Khashoggija tumači se kao simbolički prekid s dugogodišnjom američkom tradicijom odbrane medijskih sloboda.
Zabrinjava i činjenica da se Sjedinjene Države, pored Kine i Rusije, sada sve više smatraju dijelom globalnog trenda udaljavanja od ljudskih prava. Tri najmoćnije države svijeta — svaka na svoj način — kreću se u smjeru koji dijelom slabi međunarodne standarde i ohrabruje autoritarne vlade.
Unatoč tmurnoj slici, stručnjaci i aktivisti vjeruju da era ljudskih prava nije okončana. Ističu da, uprkos političkom pritisku, postoji snažna društvena podrška temeljima ljudskog dostojanstva i slobode. Nada ostaje u činjenici da je broj ljudi koji se zalažu za ljudska prava i dalje veći od onih koji ih žele ograničiti.
