Prodaja električnih automobila raste sporije od očekivanog, dok carine poskupljuju vozila u SAD-u. Industrija pati od viška kapaciteta, previše fabrika, premalo kupaca. VW već razmatra zatvaranje jedne od svojih tvornica. Istovremeno, kineski proizvođači osvajaju svijet: njihovi modeli su jeftiniji, tehnološki napredniji i brže razvijeni. U Kini je dovoljno dvije godine da automobil od ideje stigne do ulice, dok u Evropi isti proces traje četiri
U Münchenu je nedavno trajao jedan od najvažnijih sajmova automobilske industrije u Evropi, Međunarodna automobilska izložba (IAA). No, iza glamura, reflektora i demonstracija novih modela stoji ozbiljna istina: njemačka autoindustrija prolazi kroz najveću krizu u svojoj modernoj historiji. Model koji je decenijama funkcionisao – prodavati automobile „made in Germany“ širom svijeta – više ne radi.
Cijeli München pretvoren je u pozornicu. BMW je dominirao ispred Nacionalnog teatra, Porsche na Wittelsbacherplatz, posjetioci su razgledali električne modele, učestvovali u debatama o mobilnosti i testirali bicikle u Engleskom vrtu. Sajam je zamišljen kao festival inovacija i budućnosti.
Ali iza kulisa, industrija trokira. Prema analizi eksperta Stefana Bratzela, prosječan profit po prodanom automobilu kod 13 najvećih svjetskih proizvođača pao je za 43 posto, na svega 1.673 eura. Gubici su posebno izraženi kod Tesle i Mercedesa, dok se čak i Porsche, nekadašnja „zlatna krava“ njemačke privrede, našao u krizi.
Uzroci su brojni. Kinesko tržište, nekad ključno za njemačke proizvođače, slabi. Prodaja električnih automobila raste sporije od očekivanog, dok carine poskupljuju vozila u SAD-u. Industrija pati od viška kapaciteta, previše fabrika, premalo kupaca. VW već razmatra zatvaranje jedne od svojih tvornica.
Istovremeno, kineski proizvođači osvajaju svijet: njihovi modeli su jeftiniji, tehnološki napredniji i brže razvijeni. U Kini je dovoljno dvije godine da automobil od ideje stigne do ulice, dok u Evropi isti proces traje četiri.
Porschev pad postao je simbol krize. Dioničari su ga donedavno slavili kao dragulj VW-imperije, a danas je kompanija izbačena iz DAX-a, glavnog njemačkog berzanskog indeksa. VW, Mercedes i BMW gube stotine hiljada kupaca u Kini, dok premium modeli sve više važe za „automobile za penzionere“.
Njemačka autoindustrija, zajedno s austrijskim dobavljačima koji su od nje zavisni, pritisnuta je dvostruko: visokim troškovima rada i energenata, te tranzicijom na elektromobilnost koja zahtijeva ogromna ulaganja. A upravo ta tranzicija znači i manje posla, električni motori zahtijevaju trećinu manje radne snage od klasičnih motora s unutrašnjim sagorijevanjem.
Kina je danas svjetski lider u proizvodnji baterija, ključnog dijela električnih vozila, 90 posto ćelija nastaje izvan Evrope. Pokušaji da se na kontinentu izgradi konkurentna baterijska industrija zasad su propali. Švedski Northvolt, nekada simbol evropskih ambicija, ostao je bez kapitala, a Italija je povukla sredstva za planiranu gigafabriku zbog slabe potražnje.
Eksperti poput Patricka Schaufussa iz McKinseyja upozoravaju da se Evropa nalazi u začaranom krugu: dok Kina strateški gradi kapacitete, Evropa sporo odlučuje, birokratski procesi su višestruko duži, a političari se i dalje spore da li je e-mobilnost pravi put.
Evropska autoindustrija danas troši oko 150 milijardi eura godišnje na nove tehnologije. Analitičari to ocjenjuju kao nedovoljno. Neophodno je ubrzati razvoj, digitalizaciju i izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila. Brži, standardizirani i jeftiniji sistemi plaćanja i naplate struje ključni su za potrošače. „Njemačka autoindustrija ima problem konkurentnosti – i to domaći problem, koji samo ona može riješiti“, kaže ekonomista Klaus Friesenbichler. No vrijeme je luksuz kojeg nema.
U međuvremenu, München je pokušavao održati privid normalnosti. Automobili su bili izloženi na trgovima, sajam je predstavljan kao festival buduće mobilnosti, a industrija nastojala projicirati optimizam. Ali istina je jednostavna: stari model je potrošen, novi još nije pronađen. Njemački automotor i dalje radi, ali sve češće trokira.
IZVOR: Der Standard
