O njemu, kao i samom četničkom pokretu najbolje govore svjedočenja preživjelih Bošnjaka. Na poslijeratnom suđenju 1946. godine četničkom vođi Dragoljubu Mihailoviću stavljeni su na teret, između ostalog, i pokolji u Foči. Pred sudom u Beogradu je nekoliko preživjelih svjedočilo o četničkim pokoljima u Foči decembra 1941. i januara 1942. godine. Neka od tih svjedočenja uživo su prenesena u radijskom programu.

Film koji flasificira historiju, srpski film o četničkom vođi, zločincu, Draži Mihailoviću, najavljen je za skoro prikazivanje u kinima. Samo iz opisa filma može se vidjeti kako se historijske činjenice o Draži Mihailoviću izvrću.

O njemu, kao i samom četničkom pokretu najbolje govore svjedočenja preživjelih Bošnjaka. Na poslijeratnom suđenju 1946. godine četničkom vođi Dragoljubu Mihailoviću stavljeni su na teret, između ostalog, i pokolji u Foči. Pred sudom u Beogradu je nekoliko preživjelih svjedočilo o četničkim pokoljima u Foči decembra 1941. i januara 1942. godine. Neka od tih svjedočenja uživo su prenesena u radijskom programu.

Suljo Šukalo iz Foče ispričao je o četničkim pokoljima na mostu i bacanju tijela ubijenih fočanskih Bošnjaka u Drinu. Kasnije je, prilikom ulaska partizana u Foču, sam Tito ispod mosta svjedočio razmjerama zločina.

„Jednim konopcem povežu jednog za drugog, dovedu na most, isijeku ga i gađaju, neki ga gađa kundakom, a neki nožem u vrat, a neki pod vrat, a nekog isjeku komad po komad i bace u Drinu, a nekima odsijeku glavu i bace trupinu u vodu”, ispričao je Šikalo.

„Žene i djecu su zatvarali u jednoj kući po 60 njih. Zatvarali su prozore i vrata i sve druge, zapalili i sve je izgorjelo“, ispričao je Suljo.

Ubistva na stijeni

Latif Lojo, koji je zaklan u šumi, preživio je i ispričao u svoje svjedočenje koje je preneseno na radiju: „Na drugi dan Božića došli su četnici u moju kuću oko 6 časova i našli nas da večeramo. Oni su odveli mene i sedam drugova, mojih rođaka. Uhvatili su nas i povezali nam ruke natrag, odveli u jednu šumu i počeli da nas kolju. Meni su presjekli grkljan. 25 dana nisam mogao ništa da jedem, samo sam pio po malo mlijeka. Šest mojih drugova su ubili. Onda su mi četnici zaklali četvero djece. Mlađe je bilo tri godine žensko, drugo je bilo od šest godina muško, treće od devet godina muško i četvrto od 12 godina žensko“.

Svedok Latif Lojo se prisjećao da je četnički komandant bio “neki Obrad Tostić”, koji je govorio da mu je Draža Mihailović komandant.

Svjedok Sijerčić Fehim iz Goražda je pred sudom detaljno opisao kako je preživeo četničku egzekuciju decembra 1941. godine: „Kad sam došao u Čajniče, doznao sam da mi je brat ubijen, i da su ga ubili četnici. Onda sam ja riješio da idem u Pljevlja. Na putu prema Raščićima uhvatili su me četnici i sproveli zajedno sa pet-šest težaka i zatvorili u školu. Kad je pao mrak na zemlju, onda su mene i druge uhapšene počeli izvoditi. Onda je došao moj komšija Kojo Vuković, četnik, i rekao da nismo trebali bježati, već da smo se trebali kod njega skloniti, a on bi nas spasio. Poslije pola sata Kojo Vuković se vratio i pozvao učitelja Ibrahima Imširpašića da iziđe iz škole. Čim je izišao iz škole, učitelj je počeo da zapomaže. Zatim se Kojo Vuković vratio po nas: ‘Hajte, komšije, da popijemo kahvu i rakiju’. Kad smo izišli napolje, Vuković je počeo da nam psuje majku tursku i da nas bije kundakom. Moji drugovi počeli su da ga mole da im ostavi život, a ja sam ćutao, jer sam znao da kod njih molba ne pomaže. Kojo nas je izveo na stijenu i sa svojim društvom počeo da nas jednog po jednog gađa iz puške, pošto nas je prethodno svukao. Mene je metak okrznuo po glavi i ja sam se survao niz stijenu, teško povrijedivši preponu. Tom prilikom poginuli su Omer Baščelija i Abdurahman Sijerčić, a ja sam ostao živ, samo teško povrijeđen“.

Isti svjedok se zatim prisjećao kako četničko nasilje nije bilo ograničeno samo na muslimansko stanovništvo: „Nisu samo ubijeni muslimani nego i moj komšija pravoslavni Srbin, koga su strijeljali četnici. Pobijeni su trojica braće Petković, Stanetović njegova žena i kći“.

Klaonica

Prema njegovom svedočenju, komandant četnika koji su vršili zločine bio je Risto Gavrilović, vojvoda.

Kurtović Halil iz okolice Čajniča je svjedočio o pokolju u Goraždu decembra 1941. godine: „Došli su u Goražde i došli su mojoj kući. Imao sam jednog sina od 18 godina, a drugog od 16. Bili smo u sobi. Oni su došli unutra i povezali oba sina. Ja sam ih molio da mi ih ne ubiju, a oni su mi psovali boga udarili me i odvezli oba sina na drinsku ćupriju, zaklali ih i bacili u vodu. Poslije toga zapalili su mi kuću, štalu, kuhinju, a ja sam zatim pobjegao… Tu je bilo mnogo poklanih ljudi, bila je prava klaonica“.

U decembru 1941. godine i tokom januara 1942. godine četnici su poklali preko 2.000 muslimana – ljudi, žena i djece iz okoline Foče, Goražda i Čajniča. Klanja su vršili na mostovima na Drini u Foči i Goraždu. Augusta 1942. godine Mihailovićevi četnici pod komandom Petra Baćovića prilikom zauzeća Foče zaklali su u Foči i selima koja se skupa nazivaju Bukovica oko 1.000 osoba muslimanske vjeroispovijesti, među kojima je bilo oko 300 žena, djece i staraca, navodi se u dokumentim sa suđenja Draži Mihailoviću koje je obradio i priredio Miodrag Zečević.