Više nevladinih organizacija izvještava da su stotine ljudi već stradale kao posljedica reakcije sigurnosnih snaga na demonstracije. Iranski predsjednik optužuje Sjedinjene Američke Države i Izrael da potiču nemire

Protesti u Iranu ne pokazuju znakove jenjavanja. Demonstracije su se nastavile do subote navečer u više gradova širom zemlje, uprkos prijetnjama režima obračunom. Više nevladinih organizacija saopćilo je da su zaprimile informacije prema kojima je broj poginulih u represiji već dosegao stotine. Vlasti su upozorile da bi mogle posegnuti i za smrtnom kaznom kao sredstvom gušenja protesta.

Prekid interneta i telefonskih veza, koji se približava 72 sata, otežava praćenje događaja na terenu, ali izvještaji i videosnimci emitirani s demonstracija i iz bolnica, vjerovatno putem satelita, odražavaju stanje stalne eskalacije nakon višednevnih protesta protiv vlasti, prvenstveno zbog teške ekonomske situacije. Na ulicama se grupe demonstranata, zabarikadirane iza zapaljenih kontejnera, suprotstavljaju sigurnosnim snagama, dok se u mrtvačnicama gomilaju tijela s prostrijelnim ranama glave i vrata.

Snažno policijsko prisustvo u glavnom gradu navodi demonstrante da, prema navodima organizacija za ljudska prava, organiziraju kratkotrajne proteste kako bi izbjegli sukobe s policijskim snagama koje pojačavaju nasilje i nad Teheranom nadlijeću dronovima. U Mashhadu (sjeveroistok), gradu od simboličkog značaja za iransku teokratiju jer se u njemu nalazi najsvetije šiitsko svetište, više videozapisa prikazuje grupe maskiranih mladića kako prkose naoružanim policajcima blokirajući ceste, dok se u pozadini čini da se čuje pucnjava. Protesti su u subotu zabilježeni i u Rashtu (sjever), Tabrizu (zapad) te u južnim gradovima Shirazu i Kermanu.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian u nedjelju je optužio Sjedinjene Američke Države i Izrael da pokušavaju „posijati haos i nered“ u Iranu poticanjem „nereda“, te je pozvao građane da se distanciraju od „izgrednika i terorista“. Američki predsjednik Donald Trump upozorio je drugog januara da je spreman napasti Iran ukoliko se obračun s protestima nastavi.

U subotu je, u poruci na svojoj društvenoj mreži Truth, izjavio: „Iran traži slobodu, možda kao nikada ranije. Amerika je spremna pomoći!“ Izvještaji u nekoliko medija u nedjelju navode da Bijela kuća razmatra moguće napade. Prema trojici američkih zvaničnika koji su u subotu govorili za The New York Times, Trump i njegovi savjetnici navodno razmatraju ciljeve koji nisu vojne prirode.

Ozbiljna situacija u Iranu stavila je u stanje pripravnosti i Izrael. Izrael je prošlog juna napao režim i smatra ga jednim od svojih najvećih neprijatelja, povezujući teheranski nuklearni program s egzistencijalnom prijetnjom po državu. Američki državni sekretar Marco Rubio razgovarao je u subotu s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, a među ostalim temama razgovarali su i o situaciji u Iranu, izvijestio je Axios.

Nivo mobilizacije ostaje visok nakon što je iranski državni tužilac Mohammad Movahedi Azad u subotu upozorio da bi se učesnici nemira mogli smatrati „neprijateljima Boga“, što je optužba koja može nositi smrtnu kaznu. Vrhovni vođa Ali Hamnei i najviši sigurnosni zvaničnici također su upozorili da će se protiv onoga što nazivaju „izazivačima nereda“ koji igraju u korist iranskih neprijatelja upotrijebiti čvrsta ruka.

Poluzvanična novinska agencija Tasnim, koja je ponovo dostupna u inostranstvu, za razliku od prvih dana iranskog prekida komunikacija, danas je izvijestila o hapšenju „200 vođa i operativnih šefova terorističkih grupa“. Prema izvještaju, koji se poziva na sigurnosne izvore, uhapšeni su posjedovali „znatne količine municije, oružja, granata i molotovljevih koktela“. Agencija je također izvijestila o neredima koji su rezultirali požarima u 26 kuća i paljevinama 34 džamije, 40 banaka, 13 državnih zgrada, 15 trgovačkih centara i 50 vozila, prema navodima teheranske vatrogasne službe. Neki posmatrači sugeriraju da su ciljani poslovni objekti povezani s vlastima.

Iranska organizacija Human Rights Activists News Agency (HRANA), koja djeluje iz Sjedinjenih Američkih Država, u nedjelju je izvijestila o 203 potvrđene smrti tokom protesta, uprkos prekidima u protoku informacija izazvanim gašenjem interneta. Organizacija je saopćila da provjerava slučajeve još 387 osoba, što ukazuje na mogućnost znatno većeg broja poginulih. Prema navodima grupe, najmanje 41 stradala osoba bila je pripadnik sigurnosnih snaga.

Podaci HRANA-e poklapaju se s procjenama zasnovanim na oskudnim informacijama koje dopiru do stranih zemalja iz medicinskih centara. Medicinski izvori iz dvije teheranske bolnice rekli su u subotu za BBC da su u posljednja dva dana zaprimili više od 100 tijela, 70 u Rashtu i još 38 u Teheranu. Magazin Time izvijestio je da je šest bolnica u glavnom gradu zaprimilo 217 tijela počevši od četvrtka navečer, kada su mobilizacija i reakcija vlasti dosegli prekretnicu s isključenjem interneta. Većina tijela, naveo je izvor, imala je tragove „bojeve municije“. Centar za dokumentaciju ljudskih prava u Iranu (HRDC) naveo je incident u četvrtak navečer u kojem je policija iz jedne policijske stanice u glavnom gradu otvorila vatru na masu, usmrtivši najmanje 30 ljudi.

Postoje i dodatni izvještaji koji broj poginulih stavljaju iznad 200. Porodica Rubine Aminian, 23-godišnje studentice mode, doputovala je u Teheran iz Marivana, u iranskom Kurdistanu, kako bi identificirala njeno tijelo. Ona je ubijena hicem iz vatrenog oružja na demonstracijama nakon izlaska s nastave. Po dolasku, prema informacijama koje je prikupila organizacija Human Rights in Iran (IHR) sa sjedištem u Oslu, porodica je zatekla kompleks s „stotinama tijela“.

„Većina žrtava bila je u dobi između 18 i 22 godine i bile su pogođene iz neposredne blizine u glavu ili vrat“, navode osobe prisutne tokom procesa identifikacije, prema izvještaju te nevladine organizacije.

Mogućnost američke ofanzive izazvala je u nedjelju reakciju predsjedavajućeg iranskog parlamenta Mohammada Baqera Qalibafa, koji je upozorio da bi napad učinio Izrael i američke baze u regiji „legitimnim ciljevima“. Qalibaf je pozvao parlament na djelovanje, tvrdeći da se nacija nalazi u ratu na četiri fronta sa SAD-om i Izraelom, uz aktivnu borbu na ekonomskom, obavještajnom, vojnom i protuterorističkom planu.

Danny Citrinowicz, bivši šef izraelske vojne obavještajne službe i istraživač u Izraelskom institutu za nacionalne sigurnosne studije, pridružio se nizu glasova koji sugeriraju da bi pritisak na Islamsku Republiku mogao omogućiti Washingtonu da pregovara o novom nuklearnom sporazumu. Ta bi opcija, navodno, omogućila režimu u Teheranu da opstane, ali bi zahtijevala odustajanje od obogaćivanja uranija, što je već bilo ponuđeno tokom američkih i izraelskih napada na njegove nuklearne objekte u junu.

IZVOR: El Pais