Bio je zapanjen time što je, u Meki, po prvi put u životu osjetio iskreno ljudsko zajedništvo koje je potpuno nadilazilo rasne barijere. To je iskustvo snažno kontrastiralo s duboko ukorijenjenim rasizmom i diskriminacijom s kojima se svakodnevno suočavao u Americi
Malcolm Little, poznatiji kao Malcolm X, karizmatični afroamerički borac za ljudska prava i muslimanski vjerski vođa, 1964. godine otputovao je u Saudijsku Arabiju kako bi obavio hadž – veliku muslimansku hodočasničku dužnost. Ovo putovanje, duhovno i ideološki, predstavljalo je prekretnicu u njegovom životu. Iz Meke je slao rukom pisana pisma i razglednice u Sjedinjene Američke Države, svjedočeći o dubokom utjecaju koji je hadž imao na njegovo shvaćanje vjere, identiteta i rase.
U svojim pismima, među kojima se ističe ono od 25. aprila 1964., potpisano kao el-Hajj Malik el-Šahbaz, Malcolm X piše o transformaciji koju je doživio kroz iskustvo univerzalnog bratstva i jednakosti među muslimanima svih boja kože i nacionalnosti.
Bio je zapanjen time što je, u Meki, po prvi put u životu osjetio iskreno ljudsko zajedništvo koje je potpuno nadilazilo rasne barijere. To je iskustvo snažno kontrastiralo s duboko ukorijenjenim rasizmom i diskriminacijom s kojima se svakodnevno suočavao u Americi.
U jednom od najdojmljivijih odlomaka svog pisma, Malcolm X piše:
„Upravo sam završio hadž u Meki, najsvetijem gradu na Zemlji, koji je zabranjen i samom pogledu nemuslimana. Hadž je najvažniji događaj u životu svakog muslimana, a ovdje je više od 226.000 ljudi izvan Arabije. Najveći konvoj, njih 50.000 u više od 600 autobusa, dolazi iz Turske. Ova činjenica opovrgava zapadnjačku propagandu da se Turska odrekla islama.“
„U islamskom svijetu, čak i umra – malo hodočašće – smatra se božanskim blagoslovom. Sumnjam da je prije mene više od deset američkih građana posjetilo Meku, i vjerujem da sam prvi crnac rođen u Americi koji je obavio hadž. Ne tvrdim da je to jedina motivacija, ali naglašavam koliko je to čudesan blagoslov i ispunjenje – prilika da se postavimo u bolji intelektualni položaj, da preispitamo sebe u svjetlu ovog mjesta i potom svoje znanje utemeljimo na pravom izvoru.“
„Ovdje su muslimani svih boja i iz svih dijelova svijeta. Tokom dana koje sam proveo u Meki, Džeddi, Mini i Muzdelifi, dok sam pokušavao razumjeti obrede hadža, jeo sam iz istog tanjura, pio iz iste čaše i spavao na istom tepihu s kraljevima i drugim vladarima, sa svojom braćom najsvjetlije kože, najplavijih očiju i najsvjetlije kose.
Gledao sam ih u oči i vidio da me gledaju isto kao i sebe. Njihova vjera u jednog Stvoritelja izbrisala je ‘bijelo’ iz njihovih misli – i to je izravno promijenilo njihov odnos prema ljudima drugih boja. Njihovo vjerovanje u monoteizam učinilo ih je drugačijima od američkih bijelaca. Boja nije igrala ulogu u našem dijalogu. Njihova iskrena vjera i prihvaćanje svih ljudi kao jednakih omogućilo im je da ne-bijelce dožive kao sebi ravnopravne u bratstvu islama.“
U završnom dijelu pisma, Malcolm X iznosi snažnu poruku upućenu američkom društvu:
„Kad bi američki bijelci prihvatili islam, kad bi prihvatili jednoću Boga (Allaha), tada bi iskreno prihvatili i jednoću ljudi te bi prestali vrednovati druge prema njihovoj boji kože. Pogotovo u Americi, gdje se rasizam širi poput neizlječivog raka, svi misleći Amerikanci trebaju se više zanimati za islam, jer on već nudi rješenje za rasizam.“
Malcolm X bio je istaknuti član Nacije islama, afroameričkog političko-vjerskog pokreta osnovanog 1930-ih s ciljem poboljšanja duhovnih, mentalnih, društvenih i ekonomskih uslova crnaca u SAD-u. Iako su kritičari pokret opisivali kao crnački supremacistički, Malcolm je unutar Nacije stekao slavu kao elokventni govornik i neumorni borac za prava obespravljenih.
Ipak, nakon razilaženja s vodstvom organizacije, formalno ju je napustio i obavio hadž, nakon čega se javno distancirao od dotadašnje doktrine. Vratio se u Ameriku kao el-Hajj Malik el-Šahbaz, noseći sa sobom novo duhovno iskustvo i proširenu viziju borbe za pravdu.
Nedugo nakon povratka osnovao je Organizaciju afroameričkog jedinstva (Organization of Afro-American Unity), čija je ideologija bila zasnovana na priznavanju crnačkog identiteta i borbi protiv rasizma kao najveće prijetnje američkim crncima – ne nužno protiv bijelaca kao takvih. Njegov novi, umjereniji pristup počeo je dobivati značajnu podršku, osobito među liderima Pokreta za građanska prava, uključujući članove Studentskog nenasilnog koordinacijskog odbora (SNCC).
Nažalost, njegova transformacija i novo jedinstvo koje je zagovarao naišli su na protivljenje unutar same Nacije islama. Samo sedam dana nakon što mu je dom zapaljen u podmetnutom požaru, Malcolm X je 21. februara 1965. godine ubijen hicima iz vatrenog oružja dok je držao govor na skupu svoje organizacije u New Yorku.
Ubistvo su izvršili pripadnici Nacije islama.
Danas se Malcolma X smatra jednom od najutjecajnijih figura u historiji afroameričke borbe za prava. Njegovo hodočašće u Meku nije bilo samo religijsko iskustvo, već ključno razdoblje prosvjetljenja koje je u temelju preoblikovalo njegov pogled na svijet, ljudsku jednakost i stvarne mogućnosti pomirenja među rasama.
