Nakon višesedmičnog zastoja, Srbija je ponovo dobila naftu za svoju jedinu rafineriju zahvaljujući privremenom američkom izuzeću od sankcija. Dok Beograd uz pomoć Budimpešte traži rješenje za ruski vlasnički udio u NIS-u, energetska sigurnost zemlje ostaje tijesno vezana za geopolitiku, odnose s Washingtonom i sve izraženije unutrašnje političke napetosti

Nakon višesedmičnog zastoja, jedina rafinerija nafte u Srbiji, Naftna industrija Srbije (NIS), ponovo je počela dobijati sirovu naftu putem Hrvatske. Ova odluka uslijedila je nakon što su Sjedinjene Američke Države 31. decembra odobrile privremeno izuzeće od sankcija koje su bile uvedene zbog ruskog vlasničkog udjela u kompaniji. Sankcije su formalno stupile na snagu devetog oktobra 2025. godine i ozbiljno su ugrozile snabdijevanje Srbije energentima.

NIS se nalazi pod američkim sankcijama zbog strukture vlasništva: 44,85 posto kompanije drži ruski Gazprom Neft, dok Republika Srbija posjeduje 29,87 posto. Dodatnih 11,3 posto nalazi se u rukama kompanije Intelligence iz Sankt Peterburga, koja je indirektno pod kontrolom Gazproma. Upravo zbog tog ruskog utjecaja, poslovanje NIS-a našlo se na udaru američkih mjera.

Prema informacijama iz Beograda, američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) izdao je NIS-u posebnu licencu kojom se omogućava nastavak rada rafinerije do 23. januara. Time je privremeno spriječen potpuni energetski kolaps, dok se istovremeno traži trajno rješenje. Srbija je dobila rok do 24. marta da riješi pitanje ruskog vlasničkog udjela, prije svega kroz njegovu prodaju.

U tom kontekstu ključnu ulogu igra Mađarska. Prema dostupnim informacijama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vodio je razgovore s američkim finansijskim i vanjskopolitičkim institucijama, kao i s mađarskim premijerom Viktor Orbán. Plan predviđa da mađarska energetska kompanija MOL otkupi ruski udio u NIS-u. Pregovori između MOL-a i Gazproma su u toku, a Washington je zasad spreman tolerirati prijelazni period.

Prva isporuka nafte nakon zastoja već je realizirana. Riječ je o neruskoj nafti iz Iraka i Libije, koja bi trebala omogućiti rad rafinerije u narednih devet dana. Hrvatski operater naftovoda Janaf ima dozvolu da Srbiji isporučuje isključivo nerusku naftu, čime se formalno poštuju američke sankcije.

Ovaj energetski aranžman dodatno je ogolio bliske odnose između Orbánove vlade i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i pokušaje Beograda da kroz poslovne projekte ojača veze s Washingtonom. Međutim, jedan od najambicioznijih planova u tom smislu doživio je krah.

Projekt izgradnje luksuznog hotela i takozvanog „Trump Towera“ u centru Beograda, koji je trebao realizirati Jared Kushner, zet Donalda Trumpa, propao je krajem prošle godine. Vlada Srbije je prethodno odobrila uklanjanje bivšeg Generalštaba iz registra kulturnog naslijeđa i dala zemljište u dugoročni zakup, što je izazvalo snažne proteste javnosti. Odluka tužilaštva da pokrene istragu protiv visokih zvaničnika zbog sumnji na zloupotrebe bila je presudna za Kushnerovo povlačenje iz projekta.

Dok energetska kriza privremeno jenjava zahvaljujući američkom izuzeću i mađarskoj podršci, političke tenzije i unutrašnji pritisci u Srbiji ostaju. Slučaj NIS-a pokazao je koliko su energetska sigurnost, geopolitika i unutrašnja politika isprepleteni, te koliko će naredni mjeseci biti ključni za ekonomski i politički smjer zemlje.

IZVOR: Der Standard