Vujčićev izbor ima šire implikacije od puke kadrovske promjene. Njegov mandat dolazi u trenutku kada se priprema velika smjena u vrhu ECB-a: u narednim godinama bit će zamijenjeni glavni ekonomist Philip Lane, predsjednica Christine Lagarde čiji mandat ističe u oktobru 2027. godine, kao i njemačka članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel. Zbog toga se ova odluka tumači i kao početak nove raspodjele utjecaja među državama članicama eurozone

Hrvatski ekonomist Boris Vujčić izabran je za novog potpredsjednika Evropske centralne banke (ECB), čime će od 1. juna naslijediti Španca Luisa de Guindosa, kojem tada ističe mandat. Odluku su donijeli ministri finansija eurozone okupljeni u Eurogrupi, nakon izbornog procesa koji je, prema ocjenama učesnika, bio neuobičajeno širok i neizvjestan.

Vujčić, dosadašnji guverner Hrvatske narodne banke, slovi za „umjerenog jastreba“ u monetarnoj politici – centralnog bankara koji daje prednost suzbijanju inflacije čak i po cijenu usporavanja ekonomskog rasta. Upravo taj profil, kako navode izvori upoznati s procesom, bio je presudan u trenutku kada se eurozona i dalje suočava s posljedicama inflatornog vala i traži stabilnost u vrhu svoje monetarne vlasti. Izbor hrvatskog kandidata istovremeno je doživljen kao svojevrsno ignorisanje preporuke Evropskog parlamenta, koji je favorizirao druge kandidate.

U konkurenciji se našlo čak šest imena, što je Eurogrupa sama opisala kao „bez presedana“. Među kandidatima su bili predstavnici baltičkih država, Latvije, Litvanije i Estonije, koje su već više od decenije članice eurozone i smatrale su da je došao njihov red da dobiju mjesto u Izvršnom odboru ECB-a. Ministri finansija ove tri zemlje uputili su i zajedničko pismo kolegama, naglašavajući da baltički region još nema svog predstavnika u samom vrhu banke. Međutim, činjenica da su istovremeno istaknuli tri različita kandidata pokazala se kao slabost, jer je raspršila podršku.

Poraz baltičkih kandidata povukao je sa sobom i dva iskusna imena evropske politike: bivšeg finskog komesara za ekonomiju Ollija Rehna i bivšeg predsjednika Eurogrupe Mária Centena. Obojica su imali podršku Evropskog parlamenta, ali nisu uspjeli osigurati dovoljno glasova u završnim krugovima glasanja. U samom finišu, izbor se sveo na duel između Rehna i Vujčića, pri čemu je prevagnula podrška koju je, prema više izvora, hrvatski kandidat imao u Berlinu.

Vujčićev izbor ima šire implikacije od puke kadrovske promjene. Njegov mandat dolazi u trenutku kada se priprema velika smjena u vrhu ECB-a: u narednim godinama bit će zamijenjeni glavni ekonomist Philip Lane, predsjednica Christine Lagarde čiji mandat ističe u oktobru 2027. godine, kao i njemačka članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel. Zbog toga se ova odluka tumači i kao početak nove raspodjele utjecaja među državama članicama eurozone.

Iako dolazi iz južne Evrope, Vujčić se ideološki uklapa u „jastrebovski“ tabor, što je neobično za taj dio kontinenta. Ta kombinacija, prema analitičarima, mogla bi olakšati buduće balansiranje u vrhu ECB-a, posebno ako neka od zemalja s visokim javnim dugom poput Španije pokuša istaknuti kandidata za predsjedničku poziciju banke. Tradicionalno, takve zemlje nastoje nominirati „golubove“, koji uz inflaciju više uvažavaju zaposlenost i privredni rast.

Za Španiju, koja se ovaj put svjesno uzdržala od kandidature, Vujčićev izbor je relativno neutralan. Madridska vlada smatra da postoji nepisano pravilo da osobe iste nacionalnosti ne nasljeđuju jedna drugu na istim funkcijama u ECB-u, pa se računa na buduće prilike, posebno u sastavu Upravnog vijeća. Ministar ekonomije Carlos Cuerpo već je poručio da Španija očekuje povratak u taj krug čim se završi predstojeća djelimična obnova rukovodstva.

Formalnu potvrdu izbora Borisa Vujčića sada treba dati Evropsko vijeće, ali se to smatra tehničkim korakom. Njegov dolazak na jednu od ključnih pozicija u Frankfurtu simbolizira i novo samopouzdanje najmlađe članice eurozone, ali i naglašava kontinuitet stroge monetarne politike u vremenu kada ECB nastoji očuvati kredibilitet i stabilnost zajedničke valute.

IZVOR: El Pais