Jeffrey Epstein, milijarder bez diplome, ali s izuzetnom moći i pristupom elitnim krugovima, godinama je zlostavljao maloljetnice širom svijeta uz logističku pomoć britanske društvenjakinje Ghislaine Maxwell. Dokazi, svjedočenja i dokumenti koji izlaze na svjetlo dana otkrivaju jednu od najmračnijih afera američke novije historije – a u toj mreži neizbježno se pojavljuje i ime Donalda Trumpa

Kada je Donald Trump 2002. godine izjavio za New York Magazine da poznaje Jeffreyja Epsteina već 15 godina i da je „sjajan momak“ koji voli lijepe žene, „mnoge od njih prilično mlade“, teško je bilo naslutiti kakav će odjek ta rečenica imati dvadeset godina kasnije. Danas, u središtu svog drugog predsjedničkog mandata, Trump se suočava s najdubljom unutrašnjom krizom otkako je stupio na vlast – i sve to zbog starih veza, fotografija, letova i izjava koje ga vežu za čovjeka označenog kao „najopasniji seksualni predator u historiji SAD-a“

Jeffrey Epstein, milijarder bez diplome, ali s izuzetnom moći i pristupom elitnim krugovima, godinama je zlostavljao maloljetnice širom svijeta uz logističku pomoć britanske društvenjakinje Ghislaine Maxwell. Dokazi, svjedočenja i dokumenti koji izlaze na svjetlo dana otkrivaju jednu od najmračnijih afera američke novije historije – a u toj mreži neizbježno se pojavljuje i ime Donalda Trumpa.

Trump i Epstein upoznali su se ranih 1990-ih u Palm Beachu, gdje su živjeli kao susjedi. Bili su redovni gosti na istim zabavama, revijama i gala večerama. Na snimcima iz 1992. godine, Trump u Mar-a-Lagu šapuće Epsteinu dok obojica posmatraju i komentarišu mlade žene.

Trump je Epsteina pozivao na privatne događaje, uključujući vlastito vjenčanje s Marlom Maples. Njegovo ime nalazi se među putnicima Epsteinovog zloglasnog aviona, poznatog kao „Lolita Express“. Fotografije i snimci prikazuju ih zajedno na desetine puta, sve do 2004. kada se – navodno zbog svađe oko kupovine vile – njihovo prijateljstvo prekida.

Ali upravo te godine, 14-godišnja djevojčica prijavljuje lokalnoj policiji da joj je plaćeno da pruži „masažu“ u Epsteinovoj kući. Policijska istraga, koju su vodili detektiv Joseph Recarey i šef policije Michael Reiter, razotkriva obrazac trgovine djecom. No, kada slučaj dolazi do federalnih vlasti, tadašnji tužilac Alexander Acosta – kasnije Trumpov sekretar za rad – potpisuje tajni sporazum koji Epsteinovim žrtvama uskraćuje pravdu i omogućava mu da izbjegne zatvor za seksualno zlostavljanje maloljetnica. Epstein biva osuđen na samo 13 mjeseci, uz dnevne izlaske, i dobija imunitet za sebe i svoje moguće saradnike.

Jedna od najhrabrijih žrtava bila je Virginia Roberts Giuffre, koja je s 16 godina, dok je radila u svlačionicama Mar-a-Laga, regrutovana od strane Maxwell. Postala je ključni svjedok, ne samo protiv Epsteina i Maxwell, već i protiv princa Andrewa, s kojim je, kako tvrdi, bila prisiljena na seksualne odnose. Nakon godina borbe, princ je 2022. pristao na milionsku vansudsku nagodbu. Virginia se, nažalost, 25. aprila ove godine, ubila u Australiji.

Njen slučaj je otvorio vrata za druge: Sarah Ransome, Maria Farmer, Courtney Wild i Johanna Sjoberg – sve su svjedočile o seksualnom zlostavljanju, trgovini djevojkama i Epsteinovoj brutalnoj svakodnevnici.

Uprkos svemu, Epstein nastavlja svoje aktivnosti godinama, a tek zahvaljujući novinarki Miami Heralda Julie K. Brown i talasu pokreta MeToo, 2019. godine ponovo biva uhapšen. Mjesec dana kasnije, pronađen je mrtav u svojoj ćeliji u zatvoru na Manhattanu. Zvanično – samoubistvo. Kamere su bile isključene, stražari „zaspali“, a obdukcijski nalazi kontradiktorni.

Ghislaine Maxwell uhapšena je 2020. godine, a 2022. osuđena na 20 godina zatvora. U zatvoru sarađuje s vlastima. Nedavno ju je u zatvoru u Tallahasseeju posjetio Todd Blanche, bivši Trumpov lični advokat. Maxwell je, prema riječima svog advokata, pomenula 100 imena osoba umiješanih u mrežu. Ime Donalda Trumpa, prema izjavama državne tužiteljice Pam Bondi, pojavljuje se „više puta“ u dokumentaciji.

Ipak, administracija Donalda Trumpa, sada u drugom mandatu, saopštila je da neće objaviti dodatne spise o Epsteinovom slučaju, pozivajući se na zaštitu žrtava i prisustvo dječije pornografije u dokumentima. Time su izazvali bijes i među vlastitim pristalicama, naročito iz redova pokreta MAGA, koji su godinama tvrdili da upravo Trump ima misiju da razotkrije „duboku državu“.

U mreži moći oko Epsteina nalaze se mnoga poznata imena. Bivši predsjednik Bill Clinton letio je Epsteinovim avionom najmanje 26 puta, a prema svjedocima, boravio je i na njegovoj karipskoj ostrvskoj rezidenciji. Milijarderi kao što su Leslie Wexner (Victoria's Secret), Bill Gates i Glenn Dubin, kao i pokojni fizičar Stephen Hawking, agent manekenki Jean-Luc Brunel (koji se ubio u zatvoru), i brojni drugi, figuriraju u dokumentima. Neki su spominjani samo kao gosti ili poznanici, ali njihovo prisustvo ilustrira širinu Epsteinove mreže.

S druge strane, ljudi poput Brada Edwardsa – advokata žrtava koji je zastupao više od 200 djevojaka – ostaju rijetki primjeri dosljednosti u ovoj priči. On je još 2008. izjavio da je Epstein „najopasniji seksualni predator u historiji SAD-a“. Dvije decenije kasnije, vrijeme mu je dalo za pravo.

U epicentru svega ostaje pitanje: šta je znao Donald Trump, i kada? Da li je bio samo posmatrač i dio društvene elite, ili aktivni učesnik? Zašto njegova administracija blokira objavu novih dokumenata? I da li je moguće da je istina o jednoj od najvećih političko-seksualnih afera modernog doba još uvijek pod ključem?

Kako kaže Edwards: „U središtu ove priče nisu teorije zavjere, nego stotine adolescenata čija su djetinjstva pretvorena u robu u ekonomiji moći, tišine i pravosudnih kompromisa.“