Tim činom odlučeno je da se predstavnici Bosne i Hercegovine povuku iz rada saveznih jugoslavenskih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu.

Na današnji dan, 15. oktobra 1991. godine Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela je Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tim činom odlučeno je da se predstavnici Bosne i Hercegovine povuku iz rada saveznih jugoslavenskih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju.

Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu.

Odluka je donesena nedugo nakon otvorene prijetnje koju je pred očima cijele javnosti Radovan Karadžić, predsjednik SDS-a, uputio muslimanskom narodu. “Ovo nije dobro što vi radite. Ovo je put na koji vi želite da izvedete Bosnu i Hercegovinu, ista ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošle Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete dovesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod, možda, u nestanak. Muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovdje”, poručio je Karadžić sa skupštinske govornice 15. oktobra 1991. godine prilikom donošenja Akta o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine, koji je prethodio odluci o referendumu.

Na Karadžićevu izjavu reagirao je odmah Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva BiH. “Njegov način izlaganja, njegove poruke, možda na najbolji način objašnjavaju zašto mi možda više i nećemo da ostanemo u Jugoslaviji… Njegov način izlaganja, njegove poruke možda najbolje objašnjavaju zašto i drugi neće da ostanu u toj Jugoslaviji. Takvu Jugoslaviju kakvu hoće gospodin Karadžić neće više niko. Neće, možda, niko više osim srpskog naroda. Takvu Jugoslaviju su u očima jugoslavenskih naroda, Slovenaca, Hrvata, Makedonaca, Albanaca, Mađara, Muslimana…, jednostavno omrzli, kao i u očima Evrope i svijeta. Takvi načini kako to Karadžić radi”, kazao je Izetbegović.

Na razini Predsjedništva i Vlade Bosne i Hercegovine donesena je odluka prema kojoj se regruti i rezervni sastav neće slati u JNA. Ujedno, mobilizirani su rezervni odredi MUP-a Republike Bosne i Hercegovine i upućeni prema Bosanskoj Gradiški i Bosanskoj Kostajnici da bi spriječili eventualne sukobe i napade na Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine. Ipak, nisu uspjeli u svom zadatku, jer su ih zaustavile srpske paravojne formacije.

Od sredine septembra do sredine novembra 1991. godine, oslanjajući se na općine u kojim je osvojio vlast, SDS uspostavlja tzv. srpske autonomne oblasti (SAO), koje su u svim svojim djelovanjima bile nezavisne od centralne vlasti. Kao vrhunac, uslijedio je takozvani referendum srpskog naroda, 9. i 10. novembra 1991. godine, na kojem su Srbi izglasali uspostavljanje  samostalne srpske republike u granicama Bosne i Hercegovine, s namjerom priključenja ostacima Jugoslavije, odnosno Velikoj Srbiji u nastajanju.

Bosanskohercegovačka vlada iznijela je stav da referendum smatra neustavnim i nevažećim, tako da nije poduzela nikakve dalje mjere. Kao odgovor na poteze SDS-a, HDZ BiH je 12. novembra 1991. godine proglasio tzv. Hrvatsku zajednicu Posavine u Bosanskom Brodu, a 18. novembra 1991. godine u Grudama je proglašena i tzv. Hrvatska zajednica Herceg Bosna (HZHB).