Dok Izrael trpi sve više kritika zbog genocida nad Palestincima u Gazi te vojnih akcija u Siriji i Libanu, regionalni odnosi se mijenjaju. Saudijska Arabija, koja je ranije pokazivala interes za normalizaciju odnosa s Izraelom pod pokroviteljstvom SAD, sada zauzima sve tvrđi stav.

Kada su iranske rakete u odgovoru na napad zasule izraelske gradove, izraelski sistem zračne odbrane bio je pod ogromnim pritiskom. Presretači raketa, uključujući američki THAAD (Terminal High Altitude Area Defence), trošeni su vrtoglavom brzinom, a izraelski zalihe bile su na izmaku. U tom ključnom trenutku, Sjedinjene Američke Države zatražile su pomoć od jednog od svojih najbližih saveznika u Zaljevu – Saudijske Arabije. Rijad je taj zahtjev odbio.

Dvojica američkih zvaničnika potvrdila su za Middle East Eye da je Washington pokušao dobiti presretače od Saudijske Arabije, ali bez uspjeha. „Tokom rata smo molili sve da doniraju“, rekao je jedan zvaničnik, ističući da su pokušaji pregovora obuhvatili više zemalja, ali da je Saudijska Arabija bila u posebno povoljnoj poziciji da pomogne.

U trenutku kada je Iran razmjenjivao vatru s Izraelom, Saudijska Arabija je upravo uvodila u upotrebu svoju prvu THAAD bateriju, kupljenu vlastitim sredstvima. Ona je operativno aktivirana 3. jula – svega nekoliko dana nakon postizanja primirja. Iako su SAD prethodno rasporedile svoje sisteme zračne odbrane u Saudijskoj Arabiji, nova THAAD baterija bila je namijenjena isključivo zaštiti saudijskog teritorija, ne i Izraela.

Pritisak na izraelske odbrambene kapacitete bio je ogroman. Izrael je trošio kako vlastite presretače Arrow tako i zalihe Patriota i SM-3 projektila koje je osigurala američka vojska. Do kraja sukoba, Sjedinjene Države su, prema izvorima lista The Guardian, ostale sa samo 25% Patriota – količinom koju Pentagon smatra kritičnom za globalne operacije.

Odbijanje Rijada da pomogne Izraelu u trenutku ozbiljne sigurnosne prijetnje, iako tehnički razumljivo, nosi snažnu političku poruku. Zaljevske države, uključujući i Ujedinjene Arapske Emirate, također su kontaktirane da podijele svoje zalihe presretača, ali američki zvaničnici nisu mogli potvrditi da je do toga došlo.

Za Washington, ovo predstavlja strateški udarac. Prije izbijanja rata 7. oktobra 2023. SAD su aktivno radile na integraciji izraelskog i arapskog sistema zračne odbrane kao dijela šire inicijative za regionalnu sigurnost – svojevrsnog „Bliskoistočnog NATO-a“. Međutim, rat s Iranom razotkrio je duboke geopolitičke pukotine.

Dok Izrael trpi sve više kritika zbog genocida nad Palestincima u Gazi te vojnih akcija u Siriji i Libanu, regionalni odnosi se mijenjaju. Saudijska Arabija, koja je ranije pokazivala interes za normalizaciju odnosa s Izraelom pod pokroviteljstvom SAD, sada zauzima sve tvrđi stav. Prema riječima analitičara Firada Maksada iz Eurasia Group, Rijad se u novim okolnostima okreće Turskoj – pa čak i Iranu.

Odbijanje pomoći u trenutku kada je Izrael bio najugroženiji ocijenjeno je u Washingtonu kao razočaravajuće. Ipak, arapski lideri smatraju da su postupili ispravno. „Iz naše perspektive, rat je završio dobro. Izrael je osjetio cijenu sukoba sa snažnom državom“, izjavio je jedan arapski diplomata za MEE.

Uprkos tome što je Iran pretrpio ozbiljne gubitke u izraelskim zračnim napadima, uspio je ostvariti strateški uspjeh: probojem izraelske zračne odbrane pokazao je ranjivost sofisticiranog sistema koji je godinama važio za jedan od najnaprednijih na svijetu. Kako ističu stručnjaci, Iran je ovim napadima, bez obzira na materijalne posljedice, poslao snažnu poruku – ne samo Izraelu, nego i arapskim državama koje balansiraju između dva suprotstavljena regionalna pola.

Rat između Irana i Izraela nije promijenio samo vojni nego I diplomatski pejzaž Bliskog istoka. Saudijska Arabija, nekada blizak partner američke i izraelske strategije, sada se drži rezervirano, promišljeno i – sve više – samostalno. Taj zaokret ima potencijal da dugoročno redizajnira političke saveze u regiji i oslabi američko-izraelski utjecaj.