Kustos Muzeja Sarajeva Adnan Muftarević objašnjava da je na mjestu gdje sada Katedrala bio janjičarski odžak (nešto kao kasarna) i tu je bila kapi-kula, koja je služila kao mjesto susreta. “Da se nađemo na kapiji”.

Vratničke kapije, kako ona na Kovačima, tako i ona Višegradska, svrstavaju se danas među simbole Sarajeva. Ali mnogi savremenici ne znaju da je bilo još nekoliko gradskih kapija, lijepih, ako ne i ljepših od vratničkih. No, one nisu preživjele turbulentna vremena kroz koja je Sarajevo prolazilo kroz povijest.

Prve gradske kapije, za koje znamo, izgrađene su u vrijeme osmanske uprave u Bosni. Osim ovih koje i danas stoje, bila je još jedna na Vratniku, kod Žute tabije, zatim kapija Širokac, Ploča i glavna kapija, odnosno kapi-kula koja je bila na mjestu današnje Katedrale u Ferhadiji.

Kustos Muzeja Sarajeva Adnan Muftarević objašnjava da je na mjestu gdje sada Katedrala bio janjičarski odžak (nešto kao kasarna) i tu je bila kapi-kula, koja je služila kao mjesto susreta. “Da se nađemo na kapiji”. Međutim, ta je kapi-kula srušena za vrijeme austrougarske vlasti, zajedno sa janjičarskim odžakom. Za ostale kapije nemamo podataka kada su srušene, a s obzirom na to da je svaki režim ovdje bio rušilački nastrojen, barem u smislu rušenja onoga što su gradili “oni prije”, moglo je biti u svako doba.

Nova vremena u Sarajevu donosila su sa sobom i nove građevine, pa tako i nove kapije. Po uzoru na parišku Trijumfalnu kapiju, austrougarske vlasti su u Sarajevu izgradile su kapiju na Marijin Dvoru. Bila je zaista lijepa – mješavina orijentalnog, autentičnog bosanskog, nadahnutog zapadnjačkom modernošću. Izgrađena je u čast posjete Sarajevu cara Franje Josipa 30. maja 1910. godine.

Osim ove, izgrađene su još dvije kapije, od kojih je još jedna bila na Marijin Dvoru, nedaleko od glavne kapije. No, nevolja s tim kapijama je, kako objašnjava Muftarević, što to nisu bile trajnog karaktera, nego su bile neka vrsta montažnih objekata, poput paviljona za izložbe. Kapije su bile izrađene od drveta, presvučene platnom i oličene uljanim bojama “kao da su to kapije iz starog junačkog doba našeg naroda”.

“Bosanske kapije na Hisetima podignute u čast vladaru, isticale su se vrlo lijepo u sjajnom električnom osvjetljenju, te se rasijao od njih sav unaokolni prostor jakim svjetlom. Nad električnom centralom žarili su se veliki carski inicijali”, zapisano je u Kalendaru Bošnjak.

“Glavna kapija između Hotela Kontinentala i Marijinog Dvora pokrivena zavojnim crijepom. Ispod krova ima devet zeleno oličenih običnih prozora s gvozdenim rešetkama, s obje strane je carski orao. Nad srednjim glavnim prozorom kapije šareni se ornamentika u bijelim, crvenim i plavim bojama, nad ovim pokrajnim ulazima ornamentika čini dojam kao da je u kamenu isklesana.

Druga kapija (između Hotel Kontinentala i zgrade duhanske fabrike) otprilike je ista kao prva, samo znatno manja”, piše Sarajevski list 1910. godine.