Odluka Evropskog parlamenta izazvala burne reakcije u prehrambenoj industriji i otvorila raspravu o budućnosti veganske hrane u Evropi

Evropski parlament izglasao je prijedlog prema kojem bi se u Evropskoj uniji ubuduće izrazi poput „burger“, „šnicla“ ili „kobasica“ mogli koristiti isključivo za proizvode koji sadrže meso. U srijedu je za ovu odluku glasalo 532 zastupnika, protiv je bilo 78, a 25 suzdržano. Odluka je dio šire reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i predložena je od strane Evropske narodne partije (EPP), uz obrazloženje da je potrebno unijeti više „jasnoće“ na tržištu hrane.

Osim zabrane naziva, prijedlog uključuje i manje administrativnih opterećenja za male poljoprivrednike, te definisanje pojmova poput „fer“ i „pravedno“ u marketinškom kontekstu. Odluka, međutim, još nije konačna – slijede pregovori sa Evropskom komisijom i Vijećem EU, koji će imati posljednju riječ.

Već tokom glasanja, nova regulativa izazvala je oštre reakcije i brojne kritike, prije svega iz redova zelenih i liberalnih zastupnika. „Političari ne vjeruju u inteligenciju potrošača“, rekao je austrijski eurozastupnik Thomas Waitz (Zeleni). „Svi znaju da veganski burger ne sadrži meso.“ Suprotno mišljenje ima njegov sunarodnjak, Alexander Bernhuber (EPP), koji podržava zabranu: „Problem je u miješanju pojmova, kada na pakovanju piše ‘Veggie Chicken Nugget’. Takvi nazivi zbunjuju kupce.“

Odluka dolazi u trenutku kada se tržište biljne i hibridne hrane ubrzano širi. Na nedavno završenom sajmu prehrambene industrije Anuga u Kölnu, posjetioci su mogli vidjeti cijeli spektar inovacija, od biljnih jaja do ribe proizvedene od algi i mahunarki.

Među zvijezdama sajma bio je mladi Austrijanac Michael Beitl, osnivač startupa Kern Tec, koji od koštica voća proizvodi nove sirovine za prehrambenu i kozmetičku industriju. Njegov „maslac od koštica kajsije“ ušao je u Top 10 inovacija sajma.

Nasuprot njemu, Veronica Garcia-Arteaga, osnivačica berlinskog brenda Neggst, pržila je „biljna jaja“ napravljena od graška i boba, dok je njeno „poširano jaje“ dospjelo na scenu inovacija kao jedno od najzanimljivijih proizvoda godine. Njemački proizvođač Wunderfish privukao je pažnju konzervama „lososa“ i „tunjevine“ napravljenim od alginih proteina, dok je jedan nizozemski poduzetnik predstavio hibridni riblji filet, 30 posto bakalar, 70 posto rižine pahuljice.

Na sajmu je bilo jasno da budućnost prehrane leži negdje između biljnih i životinjskih izvora.

„Ljudi trebaju asocijacije, veze s tradicionalnom hranom“, rekao je Thorsten Behnk iz kompanije Wunderfish. „Ako napravite kobasicu koja je 50 posto gljiva, da li je to i dalje kobasica? A ako u ‘ribi’ ima samo malo ribe?“ Behnk smatra da stroga klasifikacija kakvu traži mesna industrija nema smisla: „Hibridna hrana može pomiriti društvo, jer je prihvatljivija široj javnosti od potpuno veganskih proizvoda.“

Sličnog je mišljenja i Fabian Fuchs, direktor kompanije Beyond Meat za Njemačku, Austriju i Švicarsku: „Zabrana termina ‘vege-burger’ samo će zbuniti potrošače. Ako ništa drugo, ova odluka pokazuje da mesna industrija osjeća konkurenciju, očito im zadiremo u meso, ako se tako još smije reći.“

Unatoč inovacijama, mnogi proizvođači priznaju da se rast tržišta bezmesne hrane usporio. Cijene sirovina su visoke, investitori su oprezni, a supermarketi zahtijevaju velike marže koje proizvode čine preskupim za većinu potrošača. „Potrebni su jaki živci i dug dah“, kaže David Petuzzi, finansijski direktor bečkog startupa Revo, koji od gljiva razvija proteine za „biljne morske plodove“. Revo je uspio ući u lance Rewe, Spar i Edeka, ali pristup fondovima i investicijama postao je težak. Broj zaposlenih je smanjen, a profitabilnost je i dalje daleko.

Kompanija Veggie Meat, čija je prodajna direktorica Margit Petermöller, naziva zabranu „jeftinom kozmetikom jezika“. „Potrošači su već navikli na nazive kao što su ‘ribljekuglice bez ribe’ ili ‘šnicla od soje’. Promjene će samo unijeti zbrku“, kaže ona. Prema njenim riječima, vege-industrija se već bori sa strogim kriterijima održivosti: „Naši proizvodi se ocjenjuju po ekološkom otisku, kratkim lancima nabavke, pakovanju i transparentnosti. Potrošači ne opraštaju greške.“

Na sajmu u Kölnu, mesna industrija je i dalje dominirala, tri ogromne hale okupirane su izlagačima iz Španije, Argentine i Brazila. Transparentnost o porijeklu mesa i uslovima uzgoja gotovo da ne postoji. No, na modnoj pisti inovacija, veganski i hibridni proizvodi krali su pažnju. Među rijetkim „pravim“ životinjskim proizvodima isticali su se staklenke s mesom nilskog krokodila; sve ostalo bilo je biljno, fermentisano, dehidrirano ili obogaćeno kolagenom.

Najnoviji trend koji obuzima prehrambenu industriju je kolagen, nekada sastojak krema, sada napitak i jogurt. Mliječne kompanije već testiraju „kolagenske shotove“ i proteinske jogurte s dodanom funkcionalnošću. Stručnjaci upozoravaju da hrana s dodanom „funkcionalnošću“ i mini-porcije „za ponijeti“ poskupljuju svakodnevnu ishranu, dok se zajednički obroci sve više zamjenjuju „snackovima“ i proteinskim napicima. I dok EU pokušava smanjiti cijene osnovnih namirnica, u sferi prerađene, obogaćene i praktične hrane sve uštede nestaju.

Evropski parlament sada je prebacio loptu Evropskoj komisiji i Vijeću EU, koji treba da odluče hoće li zabrana postati zakon. Zagovornici tvrde da potrošače treba zaštititi od „zavaravajućih oznaka“, dok kritičari vide pokušaj lobija mesne industrije da zaustavi konkurenciju. Za industriju bez mesa, to je više od semantičke borbe, to je bitka za opstanak na tržištu. Ako „burger“ više ne može biti biljni, postavlja se pitanje: kako nazvati ono što već svi prepoznaju kao burger?

IZVOR Der Standard