Najveća borba se očekuje između- Siniše Karana iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika i Branka Blanuše iz opozicione koalicije predvođene Srpskom demokratskom strankom.

Republika Srpska (RS), jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini 23. novembra na prijevremenim izborima dobija predsjednika koji na toj poziciji neće biti ni godinu.

U prvoj nedelji oktobra 2026. trebalo bi da budu održani redovni Opći izbori na kojima se bira predsednik RS, tri člana Predsedništva BiH, članovi državne, dvije entitetske i 10 kantonalnih skupština na puni četvorogodišnji mandat.

Više od 1,2 miliona birača u RS biraju između Dragana Đokanovića, Branka Blanuše, Siniše Karana, Nikole Lazarevića, Igora Gaševića i Slavka Dragičevića.

Pobjednik izbora biće čak treći predsjednik u samo nekoliko mjeseci, budući da je Milorad Dodik na toj poziciji bio do augusta 2025. kada mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat.

Potom je Dodikova savjetnica Ana Trišić Babić imenovana na poziciju vršiteljice dužnosti predsjednice RS-a do izbora novog predsjednika.

Na izbore u nedjelju izlaze četiri političke partije i dva nezavisna kandidata.

Najveća borba se očekuje između- Siniše Karana iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika i Branka Blanuše iz opozicione koalicije predvođene Srpskom demokratskom strankom.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH smatra da su ovo najjeftiniji izbori do sada. Kratka kampanja, mali broj kandidata, fokus na samo jednu funkciju — sve je to uticalo na troškove.

“Kuda god da hodamo, vidimo da nema bilborda, velikih skupova, ni masovnih reklama. Skromnije je nego na lokalnim, a pogotovo na opštim izborima. Uzrok tome je i potpuno nova situacija sa finansiranjem stranaka”, rekao je Ožegović.

Naime, Visoki predstavnik zabranio je finansiranje SNSD-a i Ujedinjene srpske iz budžeta institucija BiH. Kao odgovor, Narodna skupština RS je donijela zakon koji ukida finansiranje svim strankama iz budžeta Republike Srpske.

„Finansiranje iz budžeta je najtransparentniji vid finansiranja. Kada se to ukine, najviše stradaju male i opozicione stranke. One nemaju masovno članstvo, nemaju funkcionere sa velikim primanjima, nemaju donatore kroz javna preduzeća. Vladajuće stranke imaju izlaz. One mogu nadomjestiti novac kroz članarine, donacije i, nažalost, vrlo vjerovatno iz nedozvoljenih izvora“, objašnjava Ožegović.

Novi zakon RS dozvoljava građanima donacije do 30.000 KM pravnim licima do 100.000 KM. To je direktan sukob sa državnim zakonom koji firmama zabranjuje doniranje ako su poslovale sa javnim sektorom više od 10.000 KM. Jedan zakon brani, drugi dozvoljava.

Podsjetimo, jutros u 7 sati počela je predizborna šutnja i trajat će do zatvaranja biračkih mjesta, odnosno do 19 sati 23. novembra. Pored ostalog izričito se zabranjuju sve aktivnosti koje ometaju ili opstruiraju izborni proces tokom izborne šutnje.

Ukupno je formirano 2.211 biračkih mjesta, a na terenu će raditi 139 mobilnih timova. Putem mobilnog tima moći će glasati 4.767 birača.

Centralna izborna komisija BiH akreditirala je 639 posmatrača. Od toga je 515 posmatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata, saopćeno je iz CIK-a.