Potpuno protjerivanje stanovnika južne Gaze i moguće uništenje Rafe, uz egipatsku granicu, kako bi izraelska vojska preuzela apsolutnu kontrolu, monstruozan je plan koji međunarodna zajednica ne smije tolerirati.
Rafah, grad na jugu Gaze koji je prije izraelske invazije u oktobru 2023. imao više od 200.000 stanovnika, a sada tek nekoliko stotina, od danas je potpuno okružen izraelskim snagama i odvojen od ostatka Pojasa Gaze.
Izraelski ministar odbrane Israel Katz proglasio je Rafu dijelom “sigurnosne zone”, područja pod vojnom kontrolom gdje se provode masovna rušenja, a prognanim stanovnicima zabranjen je povratak. Ovaj potez čini petinu teritorija Gaze, 75 od 365 kvadratnih kilometara, nedostupnom za stanovništvo.
Katz je najavio da će izraelske snage “uskoro” i “snažno” proširiti operacije na većinu Gaze, ugrožavajući više od dva miliona ljudi koji žive u strahu od ofanzive koja je već odnijela 50.000 života, ranila desetke hiljada i raselila više od milion ljudi.
Potpuno protjerivanje stanovnika južne Gaze i moguće uništenje Rafe, uz egipatsku granicu, kako bi izraelska vojska preuzela apsolutnu kontrolu, monstruozan je plan koji međunarodna zajednica ne smije tolerirati.
Prema izvještaju lista Haaretz, koje citira izvore iz izraelskog Ministarstva odbrane, ovaj plan zahvaća 20% Gaze, gušeći civile u zoni terora. Cilj vlade Benjamina Netanyahua pokazuje neviđeni prezir prema dostojanstvu Palestinaca, tretirajući ih kao smetnju koju treba ukloniti, dodatno se udaljavajući od pregovora za mir.
Od prekida krhkog primirja 18. marta, Izrael dijeli Gazu, izolirajući stanovništvo i šireći zone gdje civili ne smiju boraviti. Netanyahu ostaje ravnodušan prema oštrim osudama, čak i kad generalni sekretar UN-a António Guterres Gazu nazove “logorom za istrebljenje” – terminom koji nosi tešku historijsku težinu.
Svaka kritika masakra nevinih Palestinaca odbacuje se kao “antisemitizam” i koristi za opravdanje daljnje eskalacije.
Nasilje pokrenuto nakon napada Hamasa sedmog oktobra 2023. mijenja međunarodne odnose, zbližavajući zemlje tradicionalno nesklone Izraelu oko palestinskih prava. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je moguće priznanje Palestine u junu, pozivajući druge, uključujući arapske zemlje, na slične korake. Španija, Irska i Norveška već su priznale Palestinu, ali francuski zaokret, kao članice G-7 s najvećom jevrejskom zajednicom u Evropi, posebno je značajan.
Situacija u Gazi je očajna, a podrška Donalda Trumpa Netanyahuu ne ulijeva nadu. Ipak, svaki otpor ovoj politici nametanja gotovih činjenica mora se podržati kako bi se zaustavila nezapamćena razina smrti i uništenja. (IZVOR: El Pais)
