Putin nije naveo koje evropske zahtjeve smatra neprihvatljivim, ali je poručio da “Evropa stoji na strani rata”, implicirajući da Evropljani koče američke diplomatske napore.

Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je evropske sile da “sabotiraju mir” u Ukrajini i zaprijetio da je Rusija spremna na rat s kontinentom, u trenutku kada u Moskvu stižu američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner, povjerenici administracije Donalda Trumpa. Njihov dolazak u Kremlj označio je novu fazu u intenzivnoj shuttle-diplomatiji Washingtona, koja nastoji obnoviti pregovore o okončanju rata.

U obraćanju novinarima neposredno prije sastanka iza zatvorenih vrata, Putin je iznio tvrdnje da evropske vlade potkopavaju američke pokušaje posredovanja. “Evropa sprečava administraciju SAD-a da postigne mir o Ukrajini”, rekao je, dodajući da je Rusija spremna odgovoriti ako dođe do direktne evropske eskalacije. “Rusija ne namjerava ratovati s Evropom, ali ako Evropa počne – spremni smo odmah.”

Ovakav ton dio je šire strategije Moskve koja nastoji razbiti jedinstvo Zapada. Putin nije naveo koje evropske zahtjeve smatra neprihvatljivim, ali je poručio da “Evropa stoji na strani rata”, implicirajući da Evropljani koče američke diplomatske napore.

Witkoff, koji ove godine šesti put posjećuje Moskvu, trebao je Putinu predstaviti novu verziju američkog mirovnog prijedloga. Prethodni nacrt – od 28 tačaka – bio je snažno naklonjen Rusiji, što je izazvalo oštro negodovanje u Kijevu i evropskim prijestolnicama. Najnovija verzija, usaglašena uz konsultacije s ruskim zvaničnikom i revidirana nakon razgovora s ukrajinskim predstavnicima, navodno je povoljnija za Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da “čeka signale” nakon sastanka u Kremlju i naglasio spremnost na susret s Donaldom Trumpom. Zelenski je ranije kritizirao tačke koje bi obavezale Ukrajinu da preda teritorije koje trenutno kontroliše i da smanji vojsku, insistirajući na čvrstim sigurnosnim garancijama Zapada.

Dok Washington nastoji uskladiti stavove Kijeva i Moskve, analitičari upozoravaju da Kremlj nije spreman na značajne ustupke. Ruski zahtjevi i dalje ostaju maksimalistički — uključuju duboka ograničenja ukrajinske vojne moći, zabranu zapadne pomoći i predaju teritorija. U praksi, takav okvir podrazumijeva ukrajinsku kapitulaciju.

Uoči razgovora s američkom delegacijom, Putin je izjavio da su ruske snage zauzele strateški grad Pokrovsk. Ukrajina je osporila tu tvrdnju, ali su ukrajinski analitičari priznali da je Rusija preuzela kontrolu nad većim dijelom grada, iako uz velike gubitke.

Ove vojne objave služe kao dio pregovaračke taktike Moskve: što bolja pozicija na frontu, to veći pokušaj utjecaja na tok diplomatskih procesa.

Putinovi komentari jasno ciljaju na izazivanje razdora između SAD-a i evropskih vlada. Evropski partneri su u proteklim sedmicama intenzivno radili na tome da ublaže najproblematičnije dijelove američkog plana, čime su izazvali frustracije u Washingtonu, ali i novu rundi optužbi iz Moskve.

Trump je u svom kabinetu poručio da je ukrajinski rat “nered koji nije lako razriješiti”, čime je priznao koliko je pregovarački proces složen.

Unatoč seriji pregovora i revizija mirovnog prijedloga, jaz između zahtjeva Moskve i Kijeva ostaje ogroman. Rusija nastupa s pozicije sile, ohrabrena vojnim pomacima, dok se Evropa i SAD sve više razilaze oko strategije za okončanje rata.

Sastanak u Kremlju mogao bi biti prekretnica — ili još jedan pokušaj koji završava bez stvarnog napretka. Ishod će, kako je naglasio Zelenski, u velikoj mjeri zavisiti od “današnjih razgovora”.