U javnom prostoru još se uvijek u govoru bosanskih govornika može čuti izraz, najčešće prilog, prevashodno, ili pridjev prevashodan, koji se poprilično povukao pred nekim drugim riječima koje ga zamjenjuju.

Razlog tome sigurno je, između ostalog, i u činjenici da je ova riječ, nećemo reći protjerana, ali zasigurno potpuno istisnuta iz hrvatskog jezičkog podneblja, što se refleksivno odrazilo i na bosansko jezičko radijacijsko polje. To može upućivati na zaključak kako se zahvaljujući utjecaju hrvatskog potiskuju postepeno nametnuti srbizmi iz domene jezičkog zajedništva, ali svakako taj utjecaj ne ide bezazleno jer se na taj način i tipični kroatizmi kaleme u bosanskoj jezičkoj praksi.

No, da ne bi bilo zabune, treba istaći da ni bosanski normativi uglavnom ne priznaju status prilogu prevashodno ili pridjevu prevashodan, ili se, ako se javlja u rječnicima, navodi preporuka o izbjegavanju ove lekseme, tako da je povlačenje iz upotrebe sigurno zasnovano i na ovoj činjenici. U navedenom slučaju, riječ o nečemu što se može smatrati tipičnijim srbizmom, koji je po svemu sudeći, kao i prema leksikogarfskim podacima, došao iz ruskog jezika.

Uglavnom, ova riječ u preporučenim bosanskim normativima zamjenjuje se oblicima prvenstveno, prvenstven, odnosno znači onaj ili ono što premašuje, nadmašuje druge odnosno označava način nadmašenosti onoga što se eventualno upoređuje prema nečemu.

Zbog sociolingvistički ustanovljenog problema, bosanski normativi preporučuju izbjegavanje ovih oblika. Koliko će to biti realizirano, otvoreno je pitanje.

Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.