Ono što novog njemačkog ministra vanjskih poslova razlikuje od većine članova demokršćanske parlamentarne skupine jest to da je u lipnju 2017. u Bundestagu glasao za uvođenje istospolnih brakova. Također, karakterizira ga i njegovo zalaganje, koje je iskazao i u maju 2023., u intervjuu za novine Tagesspiegel, da se Ukrajini dopusti korištenje njemačkih krstarećih raketa Taurus protiv ciljeva u Rusiji. Nadalje je izjavio da će Rusija “uvijek biti neprijatelj i prijetnja našoj europskoj sigurnosti”

Njemački kancelar Friedrich Merz izabrao je iskusnog, 62-godišnjeg političara Kršćansko-demokratske unije (CDU) Johanna Wadephula za ministra vanjskih poslova kako bi crno-crvena vlada vodila međusobno usklađenu politiku kakva nije bila za vrijeme Semafor koalicije socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza i Annalene Baerbock, prethodne ministrice vanjskih poslova, koja je bila iz redova stranke Zeleni.

Poznato je kako se Baerbock nakon ruske invazije svojim izjavama politički distancirala od kancelara Scholza, a što je onda dovelo do toga da je bila odsječena od kancelarskog ureda. To je bilo kobno za zelenu ministricu jer se njezini sugovornici više nisu mogli oslanjati na njezine izjave jer se nije znalo jesu li iskoordinirane s kancelarom. Činjenica da sada kancelar i ministar vanjskih poslova prvi put u zadnjih šest desetljeća pripadaju istoj stranci djelomično je protumačena kao pokušaj izbjegavanja stranačkih sukoba kancelara s ministrom koji obnaša najcjenjeniju ministarsku dužnost u Merzovoj vladi.

Punim imenom Johann Walter David Rudolf Wadephul rođen je 10. februara 1963. u Husumu na obali Sjevernog mora. Kao sin iz porodice dvoje učitelja, školovao se u Nordhastedtu i Meldorferu. Zanimljivo je istaći kako je od 1982. do 1986. godine Wadephul kao “rezervni vojnik” bio pripadnik njemačkih oružanih snaga (Bundeswehr) i započeo te kasnije i završio pravni fakultet na Univerzitetu Christian-Albrechts u Kielu.

Član je CDU-a od 1982. godine, bio je stipendist Fondacije Konrad Adenauer, a od februara 1993. pravni je pripravnik u okružnom sudu u Kielu. Pravo je doktorirao 1995. godine, od 1996. radi kao advokat u Kielu, Neumünsteru i Berlinu. Od 2005. obnašao je dužnost predsjednika parlamentarne skupine CDU u parlamentu Schleswig-Holsteina, a član je njemačkog Bundestaga od 2009. godine, u kojem se fokusirao na vanjsku i odbrambenu politiku.

Sam za sebe kaže da je pobožni protestant, oženjen je i ima troje djece. Živi u Molfseeu, gdje je i potpukovnik u rezervnim snagama Bundeswehra.

”Za mene biti religiozan znači biti otvoren prema drugima. Moja crkvena zajednica u Berlin-Mitteu vodi ‘Kuću Jednog’, u kojoj se kršćani, Jevreji i muslimani okupljaju i mole zajedno. Ponekad želim da se sličnosti između religija jače naglašavaju i na Bliskom istoku”, rekao je u razgovoru za Stern.

Ono što novog njemačkog ministra vanjskih poslova razlikuje od većine članova demokršćanske parlamentarne skupine jest to da je u lipnju 2017. u Bundestagu glasao za uvođenje istospolnih brakova. Također, karakterizira ga i njegovo zalaganje, koje je iskazao i u maju 2023., u intervjuu za novine Tagesspiegel, da se Ukrajini dopusti korištenje njemačkih krstarećih raketa Taurus protiv ciljeva u Rusiji. Nadalje je izjavio da će Rusija “uvijek biti neprijatelj i prijetnja našoj europskoj sigurnosti”.

Johann Wadephul prošle je sedmice nenajavljeno posjetio Kijev rekavši, nakon razgovora s ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim, da su “sloboda i nezavisnost Ukrajine najvažniji zadaci u našoj vanjskoj i sigurnosnoj politici”. Rekao je i da Putin “ne želi pregovore, već ukrajinsku kapitulaciju”.

Za razliku od Baerbock, novi njemački ministar vanjskih poslova samokritičan je i priznaje svoje “krive procjene”, poput one da “Trumpova administracija neće sudjelovati u ratu između Izraela i Irana”. Wadephul se za to opravdavao riječima kako je američki državni tajnik Rubio to nekoliko puta javno izjavio. Objašnjavajući nadalje tu svoju izjavu, Wadephul je kazao kako “ne voli pretpostavljati da je vojna akcija sljedeći korak”.

Nakon američkog bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja ponovo se našao na meti kritika (ali i nekih pohvala iz opozicije), kada je izjavio da je “nažalost došlo do vojne akcije” koja je, kako je izjavio, “vjerojatno bila potrebna iz američke perspektive”. Suprotno tim izjavama svog ministra, kancelar Merz pohvalio je Izraelce, a time indirektno i Amerikance, rekavši kako su “Izraelci obavili prljav posao za nas”.

Iako je između Merza i Wadephula već u nekoliko navrata bilo “neslaganja u izjavama”, kancelar je nekoliko puta uputio zahvale svom ministru Wadephulu za “njegove intenzivne diplomatske napore”. Kao i njegov ministar vanjskih poslova, Merz ne smatra da nova njemačka vlada nema koherentnu vanjsku politiku. I sam Wadephul je u intervjuu Sternu kazao kako “ni kad su bili u opoziciji a ni otkad je preuzeo ministarstvo vanjskih poslova, nije imao “značajnije neslaganje s Friedrichom Merzom”.

Pritom je istakao da on “nema problema s prihvaćanjem da je Merz šef vlade i da ima ovlasti postavljati smjernice”. To se odnosilo i na pitanje smeta li mu što je prije njegove posjete i razgovora u Kairu kancelar Friedrich Merz razgovarao s egipatskim predsjednikom, jednako kao što je prije njegove posjete Omanu Merz razgovarao s omanskim sultanom.

– Vanjsku politiku shvatamo kao jedinstvenu cjelinu. Djelujemo na različitim razinama i nadopunjujemo se. Kancelar mi vjeruje, a ja vjerujem njemu. To je važan preduvjet da bih mogao obavljati svoju dužnost – izjavio je Johann Wadephul, koji kao član CDU-a na mjesto ministra vanjskih poslova dolazi nakon gotovo 60 godina. Mnogi su pozdravili tu odluku smatrajući je dobrom, jer je u kriznim vremenima potrebno da savezna vlada ima jedinstvenu vanjsku politiku.

Za razliku od ministra vanjskih poslova, koji se “nostalgično drži starog međunarodnog pravnog poretka”, za ministra odbrane Borisa Pistoriusa međunarodno pravo u ovakvim prilikama nije odlučujuće, a nije ni relevantno. Pistorius, kako piše analitičar Focusa, “usvaja novi poredak moći, interesa i prilika”, zbog čega ga se i doživljava kao “čovjeka sutrašnjice”.

To pisanje proizišlo je nakon izjave njemačkog ministra odbrane kako Izrael ostvaruje svoje “pravo na samoodređenje”, dok su Amerikanci “preuzeli odgovornost u regiji” svojim superbombama. Tim izjavama, koje su usklađene s izjavama kancelara Merza, Pistorius se sve više potvrđuje i kao najvažniji saveznik kancelara iz redova socijaldemokrata (SPD-a).

Te ocjene došle su nakon nedavne Wadephulove oštre kritike Izraela zbog njegovih izjava o stanju u Pojasu Gaze. Ministar je tada izjavio da njemačka vlada neće dopustiti da je “prisile na solidarnost”. Ta, i izjava da Iran treba razgovarati s Evropom, ogorčila je i mnoge iz koalicije CDU/ CSU. Pogotovo oštar prema toj izjavi bio je ministrov stranački kolega Roderich Kiesewetter, koji je jasno kazao da “Evropa ne bi trebala podržavati teroristički režim mula kroz lažne pregovore, već bi trebala prakticirati transatlantsku podjelu tereta i usredotočiti se na podršku Ukrajini”. Wadephul je kazao da razumije kritike demokršćanskih kolega, ali dodaje kako je za njemačku vladu sigurnost Izraela stvar državne politike.

„Situacija u Pojasu Gaze je dramatična, a Njemačka mora na to ukazati i odgovoriti zahtjevima“, objasnio je Wadephul pozivajući se na “međunarodno humanitarno pravo” i “pravila međunarodnog prava u svim regijama”. Pri tome je naglasio kako “Njemačka insistira da se Rusija pridržava međunarodnog prava, ali isto zahtijevamo i od država u drugim dijelovima svijeta, uključujući i one na Bliskom istoku da čine isto”.

Istakao je takođe da nije primarna odgovornost Nijemaca “donositi moralne sudove o Državi Izrael” dodajući kako “Iran predstavlja prijetnju Izraelu”.

„Državna ideologija iranskog režima je uništiti Izrael. Netanyahuova vlada osjećala se primoranom djelovati. Ne vidim razloga za kritiziranje ove odluke“, rekao je ministar Wadephul, koji je svojom novom izjavom pokušao otupiti ranije oštrice kritika iz opozicije.

Još je istakao da “Njemačka i Izrael imaju istu procjenu opasnosti koju Iran predstavlja za ljude u regiji i daleko šire” te ponovio kako se “u potpunosti slaže s kancelarom vezano za njegovu izjavu da “Izrael obavlja prljav posao za nas”. Ipak je izrazio sumnju u to jesu li trenutne izraelske akcije u Pojasu Gaze u dugoročnom interesu Izraela te naglasio da palestinska teritorija ne može biti okupirana dugoročno.

S druge strane, načelno je jasno dao do znanja da je “hitno potrebno da se Hamas razoruža i da ne može nastaviti održavati vojnu kontrolu nad Gazom” te da će Njemačka u tom pogledu “jasno stati uz Izrael” i nastaviti isporuku njemačkog oružja Izraelu.

IZVOR: Večernji list