U posljednjih pet godina, američki investitori postali su dominantni akteri evropskog fudbala. Od Stana Kroenkea, koji je 2018. preuzeo gotovo sve dionice Arsenala za 550 miliona funti, do niza fondova koji su ušli u klubove pod kontrolom bliskoistočnih vlasnika, američki kapital danas kroji finansijski pejzaž elitnog fudbala
Ulazak američkog investicijskog fonda Apollo u vlasničku strukturu Atlética iz Madrida, s kontrolnim udjelom od 57 posto, predstavlja jednu od tri najveće prodaje u historiji evropskog fudbala Apollo je, nezvanično, ukupnu vrijednost kluba procijenio na 2,5 milijarde eura, što znači da će njihov udio vrijediti oko 1,425 milijardi eura. Detalji još nisu finalizirani, dio investicije će vjerovatno biti realizovan kroz povećanje kapitala nakon formalnog okončanja posla u prvom kvartalu 2026, dok će ostatak uključivati direktnu kupovinu dionica od sadašnjih vlasnika.
Ako se potvrdi navedena cifra, prodaja Atlética svrstava se odmah iza dvije megatransakcije: kupovine Chelsea FC-a i djelimične prodaje Manchester Uniteda. Najveća u historiji ostaje prodaja Chelseaja 2022. godine američkom konzorciju na čelu s Toddom Boehlyjem, vrijedna 2,85 milijardi eura, nakon što je ruski oligarh Roman Abramovič bio prisiljen prodati klub zbog sankcija povezanih s ratom u Ukrajini. Novi vlasnici su se tada obavezali i na dodatna ulaganja od skoro dvije milijarde eura.
Na drugom mjestu je ulazak britanskog milijardera Jima Ratcliffea u Manchester United. On je platio 1,25 milijardi funti (oko 1,425 milijardi eura) za 27,7 posto vlasništva, čime je cijeli klub procijenjen na više od 5,1 milijardu eura. Iza njih sada dolazi Atlético, s transakcijom koja premašuje i prodaju AC Milana američkom fondu RedBird Capital Partners 2022. godine, tada vrijednu 1,2 milijarde eura.
U posljednjih pet godina, američki investitori postali su dominantni akteri evropskog fudbala. Od Stana Kroenkea, koji je 2018. preuzeo gotovo sve dionice Arsenala za 550 miliona funti, do niza fondova koji su ušli u klubove pod kontrolom bliskoistočnih vlasnika, američki kapital danas kroji finansijski pejzaž elitnog fudbala.
Tako je fond Arctos prošle godine kupio 12,5 posto udjela u Paris Saint-Germainu za više od 500 miliona eura, čime je PSG procijenjen na 4,25 milijardi eura. Slično tome, fond Silverlake je još 2019. platio 444 miliona eura za 10 posto udjela u City Football Groupu, koji uključuje Manchester City, Gironu i druge klubove širom svijeta. Inter Milano je 2024. prešao pod kontrolu američkog fonda Oaktree, koji je iskoristio finansijski kolaps kineske grupacije Suning i preuzeo klub za 395 miliona eura. Još ranije, Dan Friedkin je kupio Romu 2020. za 591 milion eura, a prošle godine i Everton za 456 miliona.
Čak i spektakularna akvizicija Newcastle Uniteda od strane saudijskog državnog fonda PIF (Public Investment Fund), iako je izazvala globalnu pažnju, bila je relativno skromna: svega oko 400 miliona eura.
Vrijednost fudbalskih klubova nastavlja vrtoglavo rasti. Prema analitičkoj kući Sportico, najvredniji tim na svijetu danas je Real Madrid, procijenjen na 6,53 milijarde dolara (oko 5,6 milijardi eura), što je rast od 11,7 posto u samo dvije godine. Iza njega su Manchester United (5,27 milijardi eura) i Barcelona (4,95 milijardi eura).
No, čak i ove impresivne cifre blede u poređenju s američkim sportskim gigantima, NFL franšize Dallas Cowboys, Los Angeles Rams i New York Giants sve su procijenjene iznad 10 milijardi dolara.
Rekord drži prodaja Los Angeles Lakersa za 10 milijardi dolara, najskuplji sportski posao u historiji.
Uspostavlja se novi poredak u kojem američki fondovi postaju ključni arbitri evropskog fudbala, ne samo kao investitori već i kao strateški upravljači globalnog sportskog biznisa. Evropski klubovi, tradicionalno vezani za lokalne identitete i navijačku kulturu, sve više postaju dijelovi globalnih portfelja, dok se fudbal transformira u sofisticiranu finansijsku industriju s pravilima korporativnih tržišta. Kako je to pokazao slučaj Atlética, fudbal je već odavno prestao biti samo igra, sada je riječ o tržištu vrijednom milijardama, na kojem dominiraju američke investicione strategije i kapital bez granica.
IZVOR: El Mundo









