U svakom slučaju, ako dođe do prestrukturiranje vlade, treba znati da je ona prestrukturirana na osnovu glagola prestrukturirati. Nije teško kad se sve prestrukturira, samo valja izdržati.
Jedna od modernih riječi koja je našla primjenu u svakodnevnom životu jeste struktura. Porijeklom latinizam, ova riječ podrazumijeva međusobnu povezanost nekih elemenata koji su povezani u neku cjelinu, što upravo jeste struktura.
Dakako, u detaljnim leksikografskim opisima, više je tipova značenja pridruženo ovoj leksemi, a što se može lahko provjeriti u rječnicima. No, ono što ponekad može zbunjivati u distribuciji izvedenih riječi iz ove osnove jeste problem oblika koji se tvore dodavanjem prefiksa pre- na navedenu leksemsku strukturu, odakle se formiraju različite izvedenice, uz dodavanje odgovarajućih sufiksa.
Međutim, u javnoj upotrebi ove lekseme bilježe se oblici prestruktuiran, prestruktuirati, prestruktuiranje i sl. Zapravo, postavlja se pitanje jesu li navedeni oblici pravilni sa stanovišta tvorbe s obzirom na to da dolazi do krnjenja osnove: struktur-a, odakle bi se trebali izvoditi oblici dodavanjem nastavaka -iran, -irati, -iranje i sl.
Ako se to uzme u obzir, proizlazi zaključak da su, uvjetno kazano, pravilniji oblici prestrukturiran, prestrukturiranje, prestrukturirati i sl. zbog principa očuvanja osnove riječi. Vjerovatno je da opetovano ponavljanje elementa -r- utječe na navedenu pojavu pa u jezičkoj praksi dolazi do krnjenja osnove odnosno ispadanja elementa -r-.
U svakom slučaju, ako dođe do prestrukturiranje vlade, treba znati da je ona prestrukturirana na osnovu glagola prestrukturirati. Nije teško kad se sve prestrukturira, samo valja izdržati.
Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.
