U hotelu Rixos u Dubrovniku održana je 6. decembra promocija antologije Novi milenij – bošnjačka poezija 2000–2025. i edicije „Behar“. Promociju su organizirali Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije, uz pokroviteljstvo saborskog zastupnika Armina Hodžića.

Program su vodili autor antologije Almir Zalihić, urednik i voditelj Bošnjačkog medijskog centra Filip Mursel Begović i predsjednik VBNMDNŽ Orhan Zubčević, koji je u ime domaćina pozdravio okupljene i otvorio večer. Zubčević je istaknuo kako je Dubrovnik uvijek bio susretište kultura te da je stoga posebno značajno da se jedna ovakva knjiga – koja povezuje Bosnu, Sandžak, Hrvatsku i dijasporu – predstavi upravo u ovom gradu. Dodao je kako bošnjačka manjina u dubrovačkom kraju raste i sazrijeva, te da su kulturni projekti poput ovog nužni za njezin puni razvoj.

Saborski zastupnik Armin Hodžić u svom obraćanju istaknuo je da je antologija Novi milenij primjer zašto je ulaganje u kulturu i obrazovanje prioritet njegovog mandata:

„Kultura i obrazovanje nisu trošak, nego temelj našeg opstanka. Posebno za manjinu kakva je bošnjačka u Hrvatskoj, upravo se u ovim sektorima čuva identitet, jezik, pamćenje i samopoštovanje. Ovakvi projekti pokazuju da naša zajednica ima snagu, talenat i viziju.“

Hodžić je zahvalio autoru i uredniku na predanom radu te istaknuo da će uvijek podržavati projekte koji doprinose vidljivosti i kulturnoj obnovi Bošnjaka.

ZALIHIĆ: NOVE POETIKE U NESKLONOM VREMENU

Autor antologije Almir Zalihić naglasio je da Novi milenij okuplja više od 90 pjesnika, čineći najsveobuhvatniji pregled bošnjačke poezije posljednjih dvadeset i pet godina. Objasnio je da se izbor temelji na različitim generacijama, stilskim rukavcima i geografskim centrima bošnjačkog identiteta.

„Kada govorimo o ovoj antologiji, mi zapravo govorimo o velikoj unutarnjoj promjeni koja se dogodila u bošnjačkom pjesništvu početkom novog milenija. Generacije koje ulaze u ovaj izbor više ne pripadaju istom poetičkom iskustvu kao njihovi prethodnici. Pjesnici od pedesetih godina do kraja prošlog stoljeća gradili su liriku na traumama, na povijesnoj sjeni, na klasičnoj formi koja je pokušavala obuhvatiti i intimno i kolektivno. Danas, međutim, pred nama stoje novi glasovi, novi pristupi, nove teme, nove poetike koje odgovaraju vremenu koje im, da budemo iskreni, nimalo nije sklono“, rekao je Zalihić i dodao da živimo u epohi u kojoj poezija gotovo da ne postoji u medijima.

„Print je izgubio interes, broj književnih časopisa je drastično smanjen, a u elektronskim medijima poezija se svodi na informaciju o objavljenoj knjizi. To je stvorilo vakuum — ne samo medijski, nego i estetski. Bez periodike nema prostora za kritiku, a bez kritike nema sustavne provjere vrijednosti. To je jedan od razloga zbog kojih sam osjećao odgovornost da napravimo ovaj izbor: da mapiramo stvarne glasove koji nose bošnjačku liriku u 21. stoljeće“, objasnio je predsjednik Bošnjačkog društva pisaca Almir Zalihić.

BEGOVIĆ: NOVA GENERACIJA NE PIŠE IZ UNAPRIJED NAMETNUTIH NARATIVA

Urednik antologije Filip Mursel Begović govorio je o promjeni poetskog senzibiliteta kod mlađih bošnjačkih autora. Objasnio je kako nova generacija pjesnika više ne dolazi s teretom velikih narativa, već sa snagom ličnog jezika:

„Mladi pjesnici govore iz fragmenta, iz intime, iz ironije i unutrašnjih lomova. Oni napuštaju poziciju tzv. vječne žrtve i stvaraju poeziju koja se oslobađa, koja se igra, koja rizikuje. Njihov glas ne traži odobrenje nego prostor za disanje.“

Begović je istaknuo da antologija pokazuje kako bošnjački pjesnici iz Hrvatske nisu margina, nego ravnopravni nositelji bošnjačkog pjesničkog glasa: „Pjesnici iz Hrvatske u ovoj su antologiji priznati i u Zagrebu i u Sarajevu. To je najjači dokaz da smo dio istog književnog tijela, bez obzira gdje živimo.“

Begović se osvrnuo i na važnost kulture u očuvanju identiteta bošnjačke manjine u Hrvatskoj: „Kultura je najpouzdaniji prostor našeg opstanka. Kada ona oslabi, identitet se pretvara u praznu formu, u zastavu bez sadržaja. A kada jačamo kulturu – poeziju, jezik, knjige – jačamo i sebe.“

Projektna aktivnost je financirana sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Fotografije: Stipe Majić / Časopis Bosna