U američkom konzervativnom dnevniku The Washington Times, listu poznatom po snažnoj republikanskoj i sigurnosno orijentiranoj uređivačkoj liniji, objavljen je komentar u kojem se otvoreno zagovara nezavisnost Republike Srpske
Autorica teksta prenosi stavove Milorada Dodika, iznoseći tezu da je Bosna i Hercegovina „neuspjela država“ i da bi podjela zemlje na tri etničke jedinice predstavljala rješenje za navodne sigurnosne i političke probleme. U tekstu se iznose ozbiljne optužbe o radikalizmu, stranom utjecaju i institucionalnoj diskriminaciji, bez šireg konteksta ili suprotstavljenih stavova.
The Washington Times američki je dnevni list osnovan 1982. godine u Washingtonu, s jasno profiliranom konzervativnom uređivačkom linijom i snažnim uporištem u republikanskim političkim krugovima. Nastao je kao ideološka protuteža liberalnijem medijskom establišmentu američke prijestolnice, posebno listu The Washington Post.
Iako formalno djeluje kao komercijalna medijska kompanija (The Washington Times, LLC), vlasnički i historijski povezan je s mrežom organizacija koje potječu iz pokreta koji je osnovao korejski vjerski lider Sun Myung Moon, odnosno s institucijama vezanim za Unification Church (danas Family Federation for World Peace and Unification). Tokom decenija list je izgradio reputaciju medija snažno orijentiranog na teme nacionalne sigurnosti, antikomunizma, konzervativnih društvenih vrijednosti i restriktivne imigracijske politike.
Kada je riječ o islamu, nema formalno deklariranu islamofobnu uređivačku politiku, ali je naročito nakon 11. septembra 2001. objavljivao tekstove i kolumne u kojima je naglasak stavljen na islamistički terorizam, radikalizaciju i sigurnosne prijetnje povezane s političkim islamom. U pojedinim komentarima i autorskim tekstovima retorika je prelazila granicu kritike ekstremizma i zahvatala šire generalizacije o islamu kao religiji, što je izazivalo optužbe za islamofobiju. U informativnom dijelu izvještavanja ton je uglavnom konzervativno-sigurnosni, dok su sporni naglasci češće dolazili iz kolumnističkog prostora.
U nastavku donosimo integralni prevod komentara Washington Timesa, kako bi čitatelji imali uvid u argumentaciju koja se plasira u dijelu američkog medijskog prostora:
***
Na vanjskom zidu Ambasade Irana u Sarajevu istaknut je natpis: „U znak sjećanja na iranske muškarce koji su žrtvovali svoje živote za mir u Bosni i Hercegovini.“
Te riječi mogle bi iznenaditi Amerikance, od kojih mnogi vjerovatno ne znaju mnogo o dugoj historiji prodora islamističkog svijeta na Balkan.
Za Srbe u Republici Srpskoj — koja zajedno s Federacijom Bosne i Hercegovine čini državu Bosnu i Hercegovinu od Dejtonskog sporazuma 1995. godine — veze regiona s ekstremizmom dobro su poznate.
Danas se, tvrdi se, ti radikalni pipci učvršćuju.
„Crkve preuzimaju muslimani“, rekao je lider Republike Srpske Milorad Dodik u nedavnom ekskluzivnom intervjuu za The Washington Times. „Podstiču se radikalizirane grupe.“
Ovog ljeta gospodinu Dodiku izrečena je jednogodišnja zatvorska kazna (kasnije preinačena u novčanu), a Sud Bosne i Hercegovine zabranio mu je obavljanje funkcije u Republici šest godina.
Nijedan od sedam sadašnjih sudija tog suda nije iz Republike Srpske.
Dodikov prekršaj? Odbijanje da provede odluke koje je donio Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.
Schmidt je njemački državljanin kojeg je Vijeće za provedbu mira 2021. imenovalo da upravlja Bosnom i Hercegovinom. (Da, dobro ste pročitali. Zapadnoevropski birokrata, postavljen od drugih birokrata, određuje šta vlada republike treba raditi. Razmislite o tome.)
Radikalne muslimane u regionu, rekao je Dodik, „finansiraju isti oni koji finansiraju Islamsku državu: Iran, Saudijska Arabija i drugi“.
Evo još nečega što većina Amerikanaca možda ne zna: početkom 2010-ih stotine bosanskih muslimana pridružile su se Islamskoj državi, regrutirane putem dobro organizirane propagandne mašinerije. Mnogi su se kasnije vratili na Balkan.
„Povratnici sa stranih ratišta iz Sirije i Iraka — prekaljeni u borbi, vješti u rukovanju oružjem i eksplozivima te ideološki radikalizirani — predstavljaju direktnu prijetnju ne samo sigurnosti Bosne i Hercegovine nego i regiona i šire“, navodi se u izvještaju Atlantic Initiative iz 2015. godine.
Dodik nam je rekao: „Neki od njih su čak bili obučavani u Sarajevu“ prije odlaska na Bliski istok.
Iran je, prema natpisu na zidu ambasade u Sarajevu, slao borce i oružje kako bi pomogao bosanskim muslimanima protiv Srba tokom rata u Bosni nakon raspada Jugoslavije 1991. godine.
Kako je UPI izvijestio 1993. godine, „nekoliko hiljada pripadnika Iranske revolucionarne garde bori se zajedno s bosanskim muslimanima u pokušaju Teherana da uspostavi fundamentalističko uporište u Evropi“.
Sada, tvrdi se, Srpska ubire ono što „istinski vjernici“ nikada nisu prestali sijati.
U januaru je Federacija jednostavno proglasila „državnom imovinom“ dva groblja Srpske pravoslavne crkve, kapelu i crkvu povezane s tim grobljima, kao i još jednu crkvu. Srbi u tom području, uključujući i parohiju Srpske pravoslavne crkve, za taj potez su saznali iz medijskih izvještaja.
Taj potez je, navodi se, u skladu s rastućim ekstremizmom i jednako rastućom popustljivošću prema tom ekstremizmu u regionu. „U pretežno muslimanskim područjima [Srpske] lokalna policija ne može čak ni ući“, rekao je Dodik. „Nije im dozvoljeno da privedu te ekstremiste.“
To je, prema Dodikovim riječima, glavni razlog zbog kojeg nezavisnost Republike Srpske mora uskoro doći.
„Stvari postaju sve gore. Zato smo sada došli ovdje“, rekao je. Njegovoj nedavnoj posjeti Washingtonu prethodila je posjeta Izraelu i sastanak s premijerom Benjaminom Netanyahuom.
„Izgubili smo previše da bismo se oslanjali na bilo kakav dijalog. … Uskoro ćemo s našim prijateljima napraviti važnu procjenu [u vezi s nezavisnošću]. Bez države nema slobode.“
Dodik i njegovi saveznici traže priznanje tri države u Bosni i Hercegovini: jedne za Srbe, druge za Hrvate i treće za Bošnjake.
„Bosna i Hercegovina je razbijeno društvo“, rekao je Dodik. „Oduvijek je bila podijeljena; od samog početka bila je neuspjela država.“
Prema njegovim riječima, pod sadašnjim ustrojstvom ništa dobro ne čeka zapadne vrijednosti. Mladi odlaze. Natalitet opada. Pod predsjednicima Obamom i Bidenom, Srpska je izgubila mnoga prava koja su joj data Dejtonskim sporazumom, rekao je Dodik.
„Uzeli su nam vojsku, uzeli su nam graničnu policiju, oduzimaju nam imovinu“, rekao je.
Vrijeme je da republika ostvari svoje pravo na samoopredjeljenje, poručio je.
„U međunarodnim odnosima dođe trenutak kada razgovori više ne funkcioniraju“, rekao je. „S nezavisnošću bi svi bili u miru. Niko ne bi mogao drugima ništa nametati. Nikada nismo pokušali živjeti jedni pored drugih. Dopustite nam da sami donosimo odluke. Mandat predsjednika Trumpa naša je prilika za nezavisnost.“
Anath Hartmann je zamjenica urednika komentara u The Washington Timesu.








