Američko-ruski „plan u 28 tačaka“ za okončanje rata u Ukrajini izazvao je diplomatsku buru širom Evrope, a u Kijevu bijes. Iako je Volodimir Zelenskij potvrdio da će razgovarati s Donaldom Trumpom, Ukrajina plan smatra „apsurdnim i neprihvatljivim“, upozoravajući da bi značio gubitak teritorija, demilitarizaciju zemlje i političko potčinjavanje Moskvi. U dokumentu se pojavljuju i bizarniji elementi, poput ideje da okupirane oblasti budu „iznajmljene“ Rusiji, što bi zaobišlo ukrajinski Ustav. Evropa protestuje, Washington pregovara iza leđa saveznika, a Ukrajina strahuje hoće li preživjeti između dvije sile

Dok se rat u Ukrajini približava svojoj četvrtoj godini, u diplomatskim krugovima sve glasnije se govori o nacrtu sporazuma kojim bi Sjedinjene Američke Države i Rusija pokušale „zaključati“ sukob. Riječ je o dokumentu u 28 tačaka, o kojem još ne postoji službena verzija, ali se na mrežama i u političkim krugovima pojavljuju detalji koji ukazuju na opsežan, trostrani aranžman između Washingtona, Evrope i Moskve. Prema tvrdnjama ukrajinskog zastupnika Oleksija Gončarenka, plan koji se pripisuje Donaldu Trumpu ima sve elemente velikog ekonomskog i geopolitičkog paketa.

U središtu aranžmana nalazi se upotreba oko 100 milijardi eura ruskih zamrznutih sredstava u evropskim bankama, suma koja bi se udvostručila doprinosima evropskih zemalja. Taj novac bio bi namijenjen obnovi Ukrajine, ali uz raspodjelu profita na način koji bi, prema trenutnim navodima, čak 50 posto odveo prema Sjedinjenim Državama. Uz to, zamrznuta sredstva bi se koristila i za projekte direktne saradnje Washingtona i Moskve. Predviđeno je i ponovno pokretanje nuklearne elektrane Zaporižja, čija bi se energija ravnomjerno dijelila između dvije države.

Jedna od najkontroverznijih stavki je povratak Rusije u G8, uz postepeno ukidanje sankcija koje su Zapad i EU uveli nakon invazije 2022. godine. Trump, kako se tvrdi, želi sporazum potpisati simbolično do Dana zahvalnosti, 27. novembra, čime bi potvrdio njegovu političku težinu. Plan prati logiku skorašnjih prijedloga o obnovi Gaze, uključujući formiranje „Vijeća za mir“ kojim bi predsjedavao upravo Trump.

Prema procurjelim tačkama, Ukrajina bi se morala povući iz cijelog Donbasa i priznati rusku suverenost nad Donjeckom i Luganskom. Rusija trenutno kontroliše oko 86 posto te regije, no sporazum predviđa i demilitarizaciju: ruske snage ne bi smjele biti razmještene unutar Donbasa. U oblastima Hersona i Zaporižja linije fronta bi bile „zamrznute“, uz mogućnost manjih ruskih teritorijalnih ustupaka. Očekuje se i da Kijev službeno odustane od Krima.

Još osjetljiviji dio odnosi se na zahtjev za drastično smanjenje ukrajinske vojske. Prema nekim verzijama nacrta, ukrajinska armija bila bi prepolovljena, a raketni sistemi dugog dometa demontirani. Avijacija bi pretrpjela najveće rezove. Kremlj time nastoji stvoriti demilitariziranu Ukrajinu, ponavljajući zahtjeve koje je Moskva već postavila tokom ranih mirovnih pregovora u Turskoj 2022.

Za Ukrajince je prihvatanje novog sporazuma posebno teško zbog iskustva iz 1994. godine, kada su u Budimpeštanskom memorandumu predali oko 2.000 nuklearnih bojevih glava u zamjenu za garancije teritorijalnog integriteta. Rusko kršenje tog sporazuma i neefikasnost međunarodne zajednice ostavile su duboku nepovjerljivost. Uprkos tome, nacrt navodno isključuje ukrajinsko članstvo u NATO-u i zabranjuje stacioniranje savezničkih snaga na njenoj teritoriji, čime bi bila onemogućena inicijativa Velike Britanije i Francuske o slanju mirovne misije.

Prema dostupnim informacijama, Rusija traži i priznanje ruskog jezika kao službenog, ukidanje ograničenja pravoslavnom moskovskom patrijarhatu i održavanje brzih izbora u roku od 100 dana što kritičari vide kao mehanizam za direktno političko interveniranje unutar Ukrajine.

Iako je sadržaj plana i dalje neprovjeren, njegov okvir jasno pokazuje dalekosežan pokušaj preuređenja evropske sigurnosne arhitekture uz cijenu koju bi, prema svemu sudeći, najviše platila upravo Ukrajina.

U Kijevu raste zabrinutost i ogorčenje. Plan koji bi, prema tvrdnjama iz Washingtona i Moskve, trebao zaustaviti rat, Ukrajini nameće teške ustupke: teritorijalne, političke, vojno-strateške i identitetske. Iako Evropa jasno negoduje, predsjednik Volodimir Zelenskij je, nakon uvida u preliminarni tekst, potvrdio da je spreman razgovarati s Donaldom Trumpom. Riječ je, međutim, o opreznom da koje krije snažno ne.

Zelenskij se vratio iz Turske vidno nezadovoljan. Nadao se sastanku s američkim posrednikom Steveom Witkoffom, koji se upravo vraćao iz Moskve, ali do susreta nije došlo. Umjesto toga, Kijev je primio američkog sekretara za vojsku Dana Driscolla i njegove generale, koji su donijeli nacrt Trumpovog plana, dokument koji bi, prema prvim reakcijama, mogao značiti kraj ukrajinske državnosti.

„Pristajemo razgovarati, ali dostojanstvo nije na prodaju“, poručeno je iz Predsjedništva Ukrajine. Termin „dostojanstvo“ pojavljuje se kao ključna riječ, jer je politička cijena dokumenta, prema Kijevu, „apsurdna i neprihvatljiva“. Evropska unija reaguje preko estonske premijerke Kaje Kallas: „Nema trajne stabilnosti bez Evrope i bez Kijeva. Mir ne može biti dogovoren preko glava Ukrajinaca.“

Priznanje gubitka Donbasa, uz demilitarizaciju regije, odustajanje od NATO-a,; ruski kao službeni jezik, povrat imovine Moskovskoj patrijaršiji… Sve se to pojavljuje u dokumentu kao ideja Trumpove administarcije uz koncept „zakupa teritorija“, ideju prema kojoj bi Rusija zadržala okupirane oblasti, ali bi ih formalno „iznajmljivala“ od Ukrajine, plaćajući određeni iznos državnoj blagajni. Takva rješenja podsjećaju na američke prijedloge urbanističkih rekonstrukcija u Gazi („Gaza Riviera“) i planove transformacije nekadašnjeg Generalštaba u Beogradu u luksuzni hotel.

Za Kijev, ovaj model predstavlja pokušaj zaobilaženja ukrajinskog Ustava, koji jasno propisuje da se o svakom teritorijalnom ustupanju mora raspisati referendum.

Dan Driscoll, kojeg Trump naziva „čovjekom dronova“, ima zadatak da u naredne tri godine poveća američku proizvodnju dronova na milion komada. Ipak, u Kijev nije donio nikakve ustupke, ništa što bi ublažilo oštrinu ponuđenog plana. Razgovori su trajali duboko u noć, a raspoloženje je ostalo sumorno. Ni susreti sa premijerkom Juliom Sviridenko ni s ministrom odbrane Denisom Šmihalom nisu donijeli konkretnu nadu. Jedina “ustupka” Moskve odnosi se na djelomično povlačenje iz pojedinih oblasti Zaporižja i Hersona, što ukrajinski parlamentarci upoređuju sa sporazumima nametnutim Čehoslovačkoj 1938. godine.

Strahovi su veliki i među političarima i među civilnim strukturama. Osim teritorija, u igri su identitet, vjerske slobode i politička budućnost zemlje. Ruski predsjednik Vladimir Putin dodatno je zaoštrio retoriku, ismijavajući Zelenskog aluzijama na poznati skandal s „zlatnim toaletom“ ukrajinskog biznismena bliskog vlasti: „Takvi ljudi teško da misle na sudbinu svoje države“, rekao je.

Francuski analitičar François Heisbourg, koji se trenutno nalazi u Lavovu, upozorava da je ovo „historijski trenutak bez presedana“. Američki i ruski pregovori, kako kaže, dešavaju se izvan evropskog okvira i mimo Kijeva, nešto što se nije dogodilo od 1945. godine. „Trump je namjerno isključio i evropske lidere i Zelenskog. Ovo je rješenje koje se pokušava nametnuti Ukrajini iza njenih leđa“, kaže Heisbourg.

Na pitanje može li Evropa preuzeti ulogu glavnog donatora i dobavljača oružja, odgovara: „Može pokušati. Ali dosadašnji model se bazirao na američkoj prodaji oružja evropskim državama, koje ga onda preusmjeravaju Ukrajini. Ako Kijev odbije američko-ruski plan, teško je zamisliti da će Washington nastaviti snabdijevati Evropu.“ Iako je Trump nedavno najavio sankcije na rusku naftu, što se tumači kao pokušaj privlačenja Putinove pažnje, tok događaja pokazuje da su Moskva i Washington već razmijenili ključne poruke, bez prisustva Ukrajine i Evrope. „Ne znam nijedan slučaj nakon Drugog svjetskog rata da je neka zapadna država dogovarala budućnost napadnute zemlje sa agresorom, bez konsultacija s napadnutim“, kaže Heisbourg. „Ovo je presedan.“

IZVOR: Agencije, Corriere della Sera